EU u pandemiji: Više,brže,dalje...
25. februar 2021
Šefovi država i vlada EU razgovarali su posljednji put prije četiri sedmice. Na dnevnom redu bila je strategija cijepljenja, suzbijanje mutacija virusa, ograničenja putovanja i potvrde o vakcinaciji. Na današnjoj video-konferenciji, teme će biti potpuno iste.
"Naša borba protiv kovida-19 se nastavlja", rekao je dan pred samit predsjednik Evropskog vijeća, Charles Michel, koji je pozvao na konferenciju. "Glavni prioritet mora biti ubrzanje vakcinacije", upozorio je Michel. Evropska komisija predložila je bolje uvezivanje proizvođača cjepiva i njihovih proizvodnih kapaciteta ali i bolje umrežavanje njihovih odjela za istraživanje i razvoj. Proces odobrenje vakcina također treba ubrzati i to putem "hitnih odobrenja" na nivou cijele EU s kraćim postupcima ispitivanja, istakla je evropska komesarka za zdravstvo Stelli Kyriakides.
U tu svrhu, 27 država-učesnica samita moralo bi biti spremno podijeliti rizik i odgovornost.Evropska komisija također želi ubrzati razvoj vakcina, koje su prilagođene mutiranim virusima. Trebalo bi biti moguće da ove vakcine izađu na tržište u roku od nekoliko sedmica, jer nema potrebe za složenim postupcima odobravanja. Naglašeno je i da države članice moraju podržati ovaj put.
Kampanja vakcinacije trebala bi dobiti veći zamah
U odnosu na samit prije četiri sedmice, brzina cijepljenja u zemljama EU polako se povećava. Trenutno je oko pet do šest posto od 450 miliona građana EU primilo prvu dozu. Broj isporučenih vakcina sada će se "primjetno" povećati, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prije video samita - i to uprkos najnovijim informacijama da proizvođač AstraZeneca opet ne može ispuniti dogovorena obećanja o isporuci vakcina. AstraZeneca planira isporučiti 180 miliona doza u drugom tromjesečju ove godine, ali samo polovina će se proizvoditi u EU, rekla je glasnogovornica kompanije.
Predsjednica EK Ursula von der Leyen proglasila je spor Evropske komisije sa AstraZenecom oko ugovora o isporučenju vakcina okončanim. Šefovi država i vlada trebali bi razmotriti da li treba promijeniti strategiju cijepljenja tako da se sve raspoložive vakcine najprije iskoriste za prvo cijepljenje. Interval između prve i druge doze mogao bi se produžiti kako bi se omogućila vakcinacija što većeg broja ljudi. To, na primjer, rade Velika Britanija i Izrael. U EU su se do sada poštovale preporuke proizvođača vakcina i Evropske agencije za lijekove koji predviđaju drugu dozu cijepljenja nakon nekoliko sedmica.
Evropska komisija kritizira zatvaranje granica
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na kritike oko centralne nabavke cjepiva od strane država članica odgovara kritikom pojedinih država. Napad je najbolja obrana. Evropska komisija optužuje šest država članica EU da ometaju funkcionisanje unutrašnjeg tržišta u jeku pandemije i to neadekvatnim zatvaranjem granica. U tih šest zemalja spada i Njemačka, koja je manje-više zatvorila kopnene granice sa Češkom i Tirolom (Austrija). Ona se na taj način želi zaštititi od brojnih infekcija opasnim mutantima korone i visoke incidencije u tim regijama. Komesarka za zdravstvo Stella Kyriakides kritikuje ovu taktiku, koju također koriste Danska, Švedska, Finska, Mađarska i Belgija. Ona kaže kako "graničari ne mogu zaustaviti virus."
Prije četiri sedmice, šefovi država i vlada obećali su da će unutrašnje granice EU po mogućnosti držati otvorenima. Njemačka vlada odbacila je kritike na račun "de facto" zatvaranja granica. "Pridržavamo se zakona EU", rekao je državni ministar Michael Roth. "Na samitu EU trebalo bi ponovo razgovarati o tome koliko su „opravdane i srazmjerne" mjere granične kontrole", predložio je predsjednik Vijeća EU Charles Michel.
Kritike Evropskog parlamenta
Predsjedavajući najvećeg Kluba poslanika u Evropskom parlamentu Manfred Weber (CSU) uputio je kritike državama članicama EU zbog prevelikog oklijevanja i neodlučnosti. Rekao je da su one zakazale po pitanju zajedničke zaštitite vanjskih granica EU. Ne postoje jedinstvena pravila za avionske veze sa Latinskom Amerikom, kako bi se mutirani virusi držali dalje od Evrope, istakao je lider evropskih pučana. Weber je istovremeno vrlo kritičan prema zatvaranju unutrašnjih granica EU.
Sve u svemu, mjere koje su pojedine države članice nametnule za suzbijanje infekcija jednako su raznolike kao i trenutna stopa zaraze. Na primjer, Češka je trenutno država s najvećom stopom zaraze na svijetu. S druge strane, Finska i Grčka su u nekim dijelovima zemlje svrstane u grupu "zelenih", tj. zemalja sa izuzetno niskim stopama zaraze. Njemačka je u sredini.
Neke zemlje su zatvorile prodavnice, neke su ih otvorile ili ih nikada nisu ni zatvarale. Drugi imaju policijski sat dok se neke države tome protive. Strategije za izlazak iz lockdowna također su vrlo različite. U Holandiji se otvaraju prodavnice i kulturne institucije uprkos rastućem broju korona-infekcija. U Njemačkoj iz istog razloga ostaju zatvorene. Belgija će se vjerovatno u potpunosti zabarakadirati do maja, dok se Grčka priprema za novu turističku sezonu i želi oživjeti turizam.
Kada dolaze kovid-pasoši?
Šefovi država i vlada razgovarat će o uskršnjim i ljetnim odmorima, jer neke zemlje na jugu, čije ekonomije više zavise od turizma, žele dopustiti dolazak gostiju. Grčka se žestoko zalaže za ideju zdravstvenog tzv. "kovid-pasoša", koja bi turistima mogla garantovati slobodan ulazak u zemlju. A takvi turisti bi mogli biti izraelski i britanski državljani koji su cijepljeni. Španija, Portugal i Italija razmišljaju slično. Do sada, uprkos intenzivnim raspravama, države EU nisu se mogle dogovoriti o jedinstvenom evropskom kovid-pasošu odnosno certifikatu o cijepljenju. Odgovorni evropski komesar Maros Sefcovic rekao je u utorak da neke zemlje još uvijek imaju "etičke nedoumice i nedoumice koje se odnose na zaštitu podataka". Druge opet žele sačekati nove naučne studije o učinku cijepljenja. Austrijski kancelar Sebastian Kurz izjasnio se u intervjuu za "Standard" za uvođenje kovid-pasoša sa podacima o vakcinaciji.
Lider demohrišćanskog Kluba poslanika u Evropskom parlamentu Manfred Weber uputio je ktitike državama članicama EU zbog toga što su djelovale presporo. Desetine hiljada Evropljana prima vakcinu svaki dan, rekao je on i dodao kako bi to bila birokratska noćna mora izdavati im zdravstveni "kovid-pasoš" sa potvrdom o vakcinaciji, koji bi dolazio u roku od nekoliko sedmica ili mjeseci, uz to još po mogućnosti elektronski.
S tim u vezi, Međunarodno udruženje aviokompanija (IATA) djeluje brže od EU. Najavilo je da će krajem marta za putnike uvesti elektronsku evidenciju o vakcinaciji i testu na kovid-19.