EU samit s mnogo tema i malo vremena

U pravilu decembarski samit Evropske unije traje dva dana. Ovogodišnji predsjednik Vijeća Charles Michel ograničio je sastanak čelnika 27 država članica na samo jedan dan, četvrtak. Mnogi diplomati EU u Bruxellesu ne razumiju zašto, jer je brdo problema o kojima šefovi država i vlada moraju raspravljati na kraju ove godine pune krize i rata. Zato Bruxelles očekuje mučno dugu noćnu sjednicu do petka ujutro. No uskraćivanje sna je isprobana i provjerena taktika u pregovorima unutar EU. Tako se umaraju tvrdoglavi šefovi vlada koji na kraju popuštaju i pronalaze kompromis s kojim se nekako svi slože.

Jer jedan cilj vrijedi i za ovaj summit: "Jedinstvo je ključ svega", napisao je predsjednik Vijeća Charles Michel u svom pozivu na sastanak. Europska unija želi djelovati suvereno i ujedinjeno kako bi pokazala Rusiji da odgovor EU-a na ruski rat protiv Ukrajine i dalje ostaje nedvosmislen. "Ukrajina je, kao i uvijek, u središtu naših napora i nastojanja", rekao je Charles Michel. EU mora dati odgovarajući odgovor na rusku eskalaciju i korištenje zime kao oružja. Osim humanitarne pomoći, Ukrajini su potrebna dugoročna obećanja kad je u pitanju vojnu oprema i financije. O tome će se raspravljati na summitu.

No koje su još točke na dnevnom redu?

Financijska pomoć Ukrajini

Nakon što je Mađarska odustala od svog protivljenja, EU iduće godine može uplatiti Ukrajini 18 milijardi eura direktne budžetske potpore kako bi država mogla isplatiti plate i mirovine. Osim toga, još 5,5 milijardi eura bit će uplaćeno u "Europski fond za mir" kako bi se moglo nastaviti financiranje oružja i streljiva za ukrajinsku vojsku. Europska komisija predlaže da se Ukrajini odobri nekoliko godina budžetske pomoći kako bi Kijev mogao sigurnije planirati izdatke. I dalje je aktualna rečenica sa svih samita EU-a ove godine: "EU će pomagati Ukrajini sve dok je to potrebno." Pitanje kakvo oružje isporučiti je još uvijek kontroverzno. Treba li u to uključiti i odbrambene sisteme Patriot iz zaliha Bundeswehra?

Pojačati sankcije Rusiji

Unatoč intenzivnim pregovorima, EU je do početka samita imala problema dogovoriti sada već deveti paket sankcija protiv Rusije. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, mađarska vlada je pokušala skinuti neke osobe u Rusiji s popisa sankcija. Oko 200 ruskih dužnosnika treba biti kažnjeno zabranom ulaska i zamrzavanjem imovine zbog napada na ukrajinsku infrastrukturu. Mađarska , koja i dalje održava dobre odnose s Kremljom, uvijek se iznova koleba oko ovih mjera.U junu je mađarski premijer Viktor Orban progurao da se ne sankcionira ruski pravoslavni patrijarh Kiril.Crkveni poglavar se smatra bliskim saveznikom ruskog vladara Vladimira Putina.

Energetska kriza u Europskoj uniji

Ove godine, nakon ruskog napada na Ukrajinu, EU je drastično smanjila uvoz uglja i nafte iz Rusije i uvela sankcije. Rusija je drastično smanjila izvoz plina u EU, iako prirodni plin nije pod sankcijama. To je dovelo do eksplozije cijena na energetskim tržištima. EU reagira prelaskom na druge dobavljače, više tekućeg plina iz SAD-a i Katara te mjerama štednje. Zemlje članice EU-a žele ublažiti visoke cijene cijelim paketom različitih ograničenja cijena, kočnica cijena i izravnih subvencija.

Unatoč višemjesečnim pregovorima, 27 država članica nije se uspjelo dogovoriti o gornjoj granici nabavne cijene prirodnog plina na svjetskom tržištu za cijelu EU. Polovica zemalja EU-a, uključujući Francusku i Italiju, traži ograničenje cijena za kupovinu. Druga polovica, uključujući Njemačku i Nizozemsku, odbija striktno ograničenje cijena jer bi tada mogla biti ugrožena opskrba. Dobavljači plina mogli bi usmjeriti svoje brodove u Aziju kako bi tamo postigli više, neograničene cijene. Kao kompromis, Evropska komisija predložila je ograničenje cijene plina na 275 eura po megavat satu, što bi se primjenjivalo samo u slučaju izrazito visokih cijena. Do sada se vlade nisu uspjele dogovoriti oko ove "kočnice za slučaj opasnosti". Na ovom samitu se oko ovog pitanja očekuju duge rasprave.

O zajedničkoj nabavnoj platformi EU opskrbljivača plinom još nije odlučeno. Oni bi trebali udružiti svoju tržišnu snagu i koristiti zajedničku potražnju za smanjenje cijena. Zanimljivo je da bi tu trebale sudjelovati i tvrtke iz zemalja kandidata za ulazak u EU iz zemalja zapadnog Balkana.

Fond umjesto paketa

Na prijašnjim samitima kancelar Olaf Scholz odbacio je kritike brojnih članica EU na račun njemačkih paketa pomoći vrijednih više milijardi privatnim kućanstvima i tvrtkama. "Dvostruki paket" od 200 milijardi eura unosi nepravilnosti na unutarnjem tržištu EU-a, kritizirali su Francuska i drugi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sada govori o novom evropskom "fondu za suverenitet" koji bi se mogao koristiti za financiranje ulaganja u nove izvore energije i infrastrukturu. Ovaj prijedlog naišao je na različite reakcije u Evropskom parlamentu. Na summitu će se dakle raspravljati o investicijskim programima i državnim potporama. No ni po ovom pitanju se ne očekuju konačne odluke.

Što sa jugoistočnim susjedstvom?

Prošle sedmice su se čelnici EU-a sastali s predstavnicima šest država zapadnog Balkana u Tirani i obećali ubrzanje pristupnih procesa, koji su okarakterizirani kao "geostrateški važni”. Na ovom samitu bi Bosna i Hercegovina trebala postati peta zemlja iz balkanske skupine koja će dobiti "status kandidata". To bi značilo da bi ova relativno nestabilna država došla korak bliže pristupnim pregovorima.

Kosovo, koje kao državu nisu priznali Srbija i pet članica EU, moglo bi službeno podnijeti zahtjev za članstvo u EU. To je prvi od mnogih koraka do pridruživanja. EU očekuje da Srbija i Kosovo riješe svoje sukobe. Nakon što je prije par dana na Kosovu napadnuta misija EU-a "Eulex", visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell hitno je pozvao obje strane na početak pregovora koji bi zapravo trebali dovesti do konkretnih rezultata do početka ovog summita EU-a.