Nije do vas, do nas je
19. oktobar 2019
Poslije petnaest godina kandidatskog staža Sjeverne Makedonije uz deset preporuka Evropske komisije o otvaranju pregovora za članstvo i nakon petogodišnje kandidature i dvije preporuke Komisije za novi korak na evrointegracionom putu Albanije, zemlje članice EU uspjele su da se dogovore samo oko jednog, a to je da će pitanje proširenja ponovo razmatrati 2020. godine.
”Ovdje se ne radi o tome da li su ove zemlje spremne da uđu u EU nego da li su kandidati ispunili uslove za početak pregovora. Neke zemlje članice smatraju da tih uslova nema. Ja mislim da je to istorijska greška”, smatra odlazeći predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.
Uzalud su Juncker i ostali lideri EU institucija, zvaničnici zemalja članica i analitičari danima pred sastanak u Briselu ukazivali da odluka o početku pregovora o članstvu na prvom mjestu ima simbolični značaj da oda priznaje za postignuto i pruži podstrek za dalji dug i naporan proces pristupanja država kandidata EU. Naglašavana je i važnost da se ispuni obećano i tako zadrži i poštovanje i uticaj koji EU ima na Balkanu. Krajnji rezultat svega je signal dijamentralno različitog sadžaja, onaj za koji su gotovo svi do posljednjeg trenutka na oktobarskom samitu u Briselu vjerovali da može biti izbjegnut.
”Poruka koju su Albanija i Sjeverna Makedonija, ali i Srbija, Crna Gora, BiH i Kosovo zapravo dobili jeste da nisu dobrodošli šta god da urade”, ocjenjuje u razgovoru za DW Alexandra Stiglmayer iz Evropske inicijative za stabilnost.
Da li smo svjedoci početka kraja širenja EU?
Nakon završetka sastanka EU lidera umjesto odluke o nastavku procesa pristupanja ili bar zvaničnog objašnjenja zašto takve odluke nema, put Balkana poslate su riječi žaljenja, razumijevanja i podrške. O nastaloj atmosferi govori i pitanje sa završne konferencije za medije Evropskog savjeta upućeno liderima najvažnjih EU institucija:
”Da li smo svjedoci početka kraja širenja Evrope i koje će biti posljedice toga?”
I dok je odlazeći predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, vidno uznemiren negativnim ishodom diskusije o proširenju, objašnjavao da je u pitanju samo ”kratkoročna kriza, a ne i kraj proširenja”, odlazeći predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je odgovorio:
”Ako je ovo kraj proširenja moraćemo da se suočimo sa oštrim kritikama jer smo ohrabrivali te zemlje, pomagali im i posjećivali i davali javna obećanja. Ako želimo da nas poštuju moramo da održimo naša obećanja”, rekao je Juncker.
Da je kredibilitet EU politike na ”istorijskom minimumu” na Zapadnom Balkanu misli i Alexandra Stieglmayer:
”Ovo je apsolutno najniža tačka na kojoj smo se našli u posljednjih 20 godina kada je u pitanju politika proširenja”, objašnjava ona za DW.
Poznavoci evropskih politika i balkanskih prilika podsjećaju i na staro pravilo da i ”od lošeg može gore.”
”Proširenje nije mrtvo, ali će zahtijevati više vremena i biti više frustrirajuće nego što smo to očekivali”, kaže za DW Florian Bieber, profesor studija Jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu.
Ako se neko sad zapitao da li je moguće da proces euroinetgracija bude duži i više frustrirajući nego što već jeste, odgovor je već dao premijer Hrvatske Andrej Plenković koji je izračunao da je Hrvatska, uz duže i teže pristupne razgovore od drugih zemlja članica, u EU ušla poslije 2096 dana pregovora, što je isto vrijeme koliko je Srbiji trebalo da otvori tek polovinu od 35 pristupnih poglavlja.
U najboljem slučaju, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji biće potrebno najmanje deset godina da prođu taj put.
Niste vi, mi smo
Neku vrstu izvinjenja i preuzimanja odgovornosti nakon što je EU ostala nema i vezanih ruku kada je riječ o Zapadnom Balkanu i proširenju, poslao je predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.
”Niste vi, mi smo. Vi ste uradili svoj posao, mi svoj nismo”, poručio je građanima Albanije i Sjeverene Makedonije predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.
O tome da je proširenje od ”najuspješnije EU politike” postalo ”kolateralna šteta” sukobljenih vizija budućnosti Unije u razgovoru za DW govori profesor Florian Bieber.
”Blokada Francuske govori da se ovdje manje radi konkretno o zemljama kandiatima, a više o dubokom skepticizmu prema proširenju. Francuska je blokirala ovaj proces suprotstvaljući se svim drugim zemljama članicama pokazavši spremnost jedne članice da drži ostatak EU, ali i zemlje van Unije, za taoce svoje političke agende.To nije novina, ali ovako radikalno urađeno svakako nije dobar signal za budućnost proširenja”, ocjenjuje Bieber.
Kao posljedicu ovog čina Florian Bieber vidi dramatično smanjenje motivacije na Zapadnom Balkanu.
”Zašto bi sada Srbija ili Kosovo pristali na komplikovanu nomalizaciju odnosa, zašto dalje reforme u regionu sem ukoliko ne služe političkim elitama za nešto drugo, a ne približavanje EU? To ne znači da se reforme neće nastaviti, ali biće mnogo teže. Biće i lakše za one koji traže prijatelje na drugim stranama i vode se izgovorom ”šta nam EU može ponuditi?”, objašnjava Bieber.
Vidimo se u maju u Zagrebu
Oko toga kako ublažiti posljedice nastale situacije, održati proširenje u životu, a EU na Balkanu, slažu se Alexandra Stiglmayer i Florian Bieber, ali i njemačka kancelarka Merkel.
”Moramo sada snažno podržati i blisko sarađavati sa ovim zemljama kao bi se što je više moguće umanjio ovaj udarac”, izjavila je kancelarka Merkel.
Iako se razlikuju u stavu po pitanju otvaranja pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom, Merkel kaže da podržava Macrona kada je riječ o neophodnosti reforme procesa pristupanja koji bi trebalo da bude ”transparentniji i reverzibilan”, odnosno da svaki početak pregovora automatski ne znači i siguran ulazak u EU.
Alexandra Stiglmayer takođe govori o podršci EU nastavku reformi na Zapadnom Balkanu i ocjenjuje da je važno da zemlje Zapadnog Balkan shvate da sve što rade u oblasti reformi rade zbog svog boljitka, a ne samo zbog EU puta.
”Dobro je da se shvati da reforme i teške odluke ne treba da se sprovode zbog EU već zato što su dobre za te zemlje. To je bio slučaj sa rješavanjem imena Sjeverene Makedonije isto je i sa sporom između Srbije i Kosova”, nadovezuje se profesor Bieber.
On ukazuje da se reforma EU i pristupni pregovori zemalja Zapadnog Balkna mogu voditi paralelno na obostranu dobit.
”Ako zemlje članice pošalju poruku regionu da ne odustaje i da će one učiniti svoj dio kako bi EU mogla da krene naprijed, a zemlje regiona nastave svoj put priprema za članstvo, uz takav pristup mnogo se može postići”, zaključuje Bieber.
U duhu želje za nastavkom procesa konačnog ujedinjenja evropskog kontinenta kažu treba čitati i zaključak Evropskog savjeta o vraćanju na razgovore o proširenju pred novi samit EU Zapadni Balkan koji Hrvatska organizuje u prvoj polovini 2020. godine tokom svog predsjedavanja Savjetom EU. Takva želja ovoga puta mora biti praćena sveprisutnim iskustvom prethodnih EU Zapadni Balkan samita iz 2003. i 2018. godine, ali i ostalih sastanka, strategija i izjava kojima je obećavana, a ostala i dalje daleka, EU budućnost regiona.