EU i „ostatak Europe“ na konferenciji u Beču
25. august 2015Sueddeutsche Zeitung piše o Konferenciji o Zapadnom Balkanu koja u četvrtak počinje u Beču. List piše da je tema konferencije trebao biti prije svega Maršalov plan za region, ali da će u osnovi biti riječi o izbjeglicama. „Austrija je stoga, kao zemlja domaćin, predložila plan u pet tačaka o tome kako bi EU mogla postupiti – kada bi konačno ideal zajedničke vanjske politike shvatila ozbiljno. Do sada su se prije svih resori za unutarnje poslove i pravosuđe trudili da pronađu odgovore, rekao je ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz, ali sada je riječ o tome da se cijela stvar konačno posmatra kao vanjskopolitički izazov. Ni jedna europska država ne može sama naći rješenje, smatraju u Beču, zbog toga se Kurz i u svom pismu povjerenici EU za vanjsku politiku, Federici Mogerini založio za kompleksan i koordiniran pristup“, piše Seuddeutsche Zeitung.
"Nešto od toga nije novo, nešto je možda malo previše ambiciozno, ali istina da rješenje za izbjeglice neće biti nađeno ako pojedine europske zemlje pokušavaju biti što je više moguće neatraktivne za izbjeglice kako bi spriječile useljavanja. Važno mjesto na listi zauzima pri tom međunarodni angažman protiv terorističke organizacije 'Islamska država' za kojeg Austrija priželjkuje da dobije mandat Vijeća sigurnosti UN-a. Nakon uspjeha u politici prema Iranu postoji određeni potencijal za nova kretanja na Bliskom istoku, vjeruje Beč i zalaže se za širu podršku Alijansi, koja se pod vodstvom SAD-a bori protiv terorista. Jedan takav mandat Vijeća sigurnosti za vojni angažman bio bi osnova da se borba protiv IS-a dovoljno proširi. Osim toga trebala bi biti postavljena zaštitna zona i zona razvdajanja u ratnim područjima. Dokument osim toga sadrži zahtjev za dodatnim jačanjem misije Frontex u Sredozemlju i strožiju kontrolu vanjskih granica EU kao i sredstva EU za tzv. hotspots", piše Sueddeutsche Zeitung.
Balkanska konferencija u Beču je samo dekoracija
Salzburger Nachrichten također piše o Konferenciji o Balkanu i ocjenjuje da su EU i šest zemalja „ostatka Europe“ jedinstvene u jednom: One žele i dalje igrati svoju pogrešnu igru.
„U šest zemalja „ostatka Europe“, Srbiji, BiH, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori je sve lošije umjesto bolje. Ni jedna od ovih zemalja se od izbijanja krize eura nije ni djelomično oporavila. Siromaštvo čak i bijeda se šire. Politički se skoro ništa ne pokreće na bolje. Novac i energija iz Brisela dolaze upravo onoliko koliko je potrebno da se južni Europljani ne prodaju Moskvi ili Istanbulu. Uoči konferencija kao što je ova u Beču se doduše ukoloni nekoliko prepreka na putu ka EU. Velike prepreke ipak ostaju. Kako izgleda europska vizija budućnosti za ovaj dio svijeta zaista Berlin je upravo prošle sedmice jasno stavio do znanja: 25 000 ljudi njemačka vlada želi poslati u Srbiju – dakle u zemlju za čije stanovnike bi navodno što je prije moguće trebala važiti sloboda kretanja svuda po Europi. Vlastodršci balkanski zemalja rado učestvuju u ovoj lažnoj igri. Oni svi zajedno imaju razlog da strahuju od „Sanaderovog sindroma“ i toga kako je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader još prije ulaska njegove zemlje u EU završio u zatvoru. Ne moraju strahovati neizostavno jer su kriminalci, ali njihov način na koji dolaze na vlast i tamo se održavaju nije kompatibilna sa normama EU.
Uporište IS-a?
Reporteri Deutschlandfunka su boravili u selu Ošve. „Bosansko selo Ošve se nalazi u brdima, okruženo šumom. Kako tačno doći do njega pitamo bosanske seljake. Jedan stanovnik kaže: „To su naši ljudi Bosanci. Oni su tokom krize otišli u brda i zbog toga jer nemaju novca, ne briju se i nose brade.“ Nakon tri kilometra dolazimo u selo Ošve. 20-30 uglavnom neožbukanih kuća , između njih bašte i žene u burkama sa djecom. Tu je jedan mladić, kojem brada tek počinje rasti, u čakširama i majici na kojoj piše: „Islam je moj izbor, a tvoj?“. Vodi nas do kuće Izeta Hadžića, islamskog vođe sela. U selu se na jednom krovu vijori zastava sa arapskim natpisom, žene nose burke iz kojih se vide samo oči, muškarci nose duge brade. Je li selo uporište terora Islamske države? „Ja fizički ličim ubicama IS-a iz Sirije. To nije moja krivica. Ja se moram pravdati pred zapadnim novinarima i meni se prijeti iz Sirije jer nisam dovoljno radikalan. Od islama hoće da naprave religiju terora. Ovdje nema kampa Islamske države za obuku. To nije Islamska država u Siriji, to su jednostavno ubice i psihopate“, kaže Izet Hadžić. On dodaje: „Živim ovdje pet godina. Nikada nije bilo problema. Policija i tajne službe to mogu potvrditi. Svake dvije sedmice policija patrolira odavdje i dolazi piti kafu s nama“, rekao je Hadžić reporterima Deutschlandfunka.