EU i Libija zatvaraju Sredozemno more

Škole i bolnice, električne i vodovodne mreže, sportski centri, te nadzorne kamere i restrukturiranje policije – sve su to potrebe libijskih komuna, koje je izložio italijanski list Corriere della Sierra i to upravo pred samit u Parizu, održan u utorak ove sedmice. Četrnaest libijskih mjesta na sredozemnoj obali i na pograničnom području na jugu zemlje je po zahtjevu Tripolija dostavilo listu infrastrukturnih potreba. Šta je ovim zajednicama neophodno i kako se može iskoristiti novčana pomoć Evropske unije? 

U listu Corriere della Sierra potom je citiran italijanski ministar unutrašnjih poslova, Marco Minntia, koji kaže da bi se migracije iz Afrike mogle zaustaviti ukoliko se realizuje sporazum između Evropske unije i Libije. Prvi koraci bi trebali započeti upravo u Libiji, jednoj od najvažnijih zemalja tranzicije. Minniti pojašnjava da je cilj projekta uspostavljanje privrednog programa, „kako bi se mladi zapošljavali i udaljili od kriminalnih grupa". Kako navodi, Italija daje milijardu i po eura godišnje za zbrinjavanje izbjeglica, a „jedan dio tih sredstava se preusmjerava direktno u afričke zemlje“.

Libija – propala država?

Uspije li projekat, na ruku će ići i predsjedavajućem vlade nacionalnog jedinstva, Fayiz as-Sarradschu. Libija je žrtva migrantske krize i zbog toga joj je potrebna pomoć, naglašavao je oduvijek As-Sarradsch. Upravo bi saradnja bila ključ oporavka ove zemlje od gotovo predratnog stanja koje posljednjih godina vlada, a spriječila bi i propast Libije. Pogoršanju stanja u Libiji su svakako doprinijele i izbjeglice. Dio novca koji oni plaćaju krijumčarima ide i u ruke moćnih paravojski u ovoj zemlji, bilo u obliku plaćanja danka, bilo direktno kada su pripadnici paravojski koji su na vlasti u određenim regijama ujedno i krijumčari. 

Krijumčari i siva ekonomija predstavljaju „anti-državne" strukture u Libiji, kaže Mattia Toaldo, ekspert za ovu zemlju pri Evropskom vijeću za vanjsku politiku za internet magazin „Al Monitor“. Oni profitiraju od ilegalne trgovine subvencionisanom robom i sa svojom paravojskom onemogućavaju izgradnju savremene države. "Ipak je jasno da su ciljevi Evrope i Italije u Libiji nedvosmisleni, a oni podrazumijevaju smanjenje broja migranata", kaže Toaldo. Ukoliko se u tome uspije, Evropska unija mora računati sa još dva problema – prvo, na izbjeglice koje su već dospjele u Libiju, a drugo – na krijumčare koji će ostati bez glavnog izvora primanja.

Misteriozna „Brigada 48"

Koliko je stanje u Libiji ozbiljno, pokazuje i naoružana grupa koja kontrolira libijski lučki grad Sabratu i cijelu obalu. „Brigada 48“ sastoji se od nekoliko stotina članova – „policije u civilu i pripadnika paravojske“, kaže jedan libijski svjedok. „Šef mafije“ je na čelu grupe. Oni patroliraju ulicama, gradom i duž obale, te zaustavljaju svakoga na graničnim prelazima. Najvjerovatnije je ova grupa pridonijela tome da se broj migranata, koji pristižu u Italiju od jula do danas, umanji za 90%.

Još nije poznato na koji se način grupa finansira. No, njen šareni sastav daje naslutiti da je tanka linija koja razdvaja krijumčare do onih koji se protiv njih bore. U ovisnosti od toga koja će grupa pobijediti, bit će jasno gdje će se zarađivati najviše novca – kroz krijumčarenje, ili pak kroz borbu protiv ove pošasti.

Investicije u milijardama za Afriku

Sume koje je Evropska unija spremna izdvojiti bi borbu protiv krijumčara mogle pretvoriti u profitabilan biznis. Predsjednik Evropskog parlamenta, Antonio Tajani, u ponedjeljak je govorio o sumi od šest milijardi eura, kako bi se granice Libije zatvorile na sjeveru i na jugu.

O spremnosti šefova država i šefova vlada da investiraju ogromne količine novca ne samo u Libiju, već i tranzicijske zemlje poput Čada ili Nigera, razgovarano je početkom ove sedmice na samitu u Parizu. Predsjednici obje afričke zemlje razgovarali su sa kolegama iz Francuske, Španije, Italije i Njemačke.

Evropski političari pod pritiskom

Evropski šefovi država i vlada su sve više pod pritiskom. Njemačka je pred izborima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nastoji da društvene slojeve koji su okrenuli leđa umjerenoj politici, vrati na pravi put, piše politički novinar Alexandre Sulzer u listu "L'Express". Dio ovih grupa „spas“ je već potražio u krajnje desničarskom Nacionalnom frontu. „Pored toga, Macronovi vanjskopolitički potezi su sredstvo pomoću kojeg pokušava povratiti popularnost, koju duguje vlastitim unutarnjopolitičkim potezima. Upravo najsiromašnjiji slojevi francuskog društva smatraju se ugroženi useljevanjem stranaca.

Italiji, koja je od 2014. prihvatila 600.000 migranata koji su došli preko Sredozemnog mora, 2018. godine predstoje parlamentarni izbori. U oktorbu ove godine, bit će i pokrajinski izbori na Siciliji. Prema najnovijim anketama, antimigrantski pokret „Pet zvjezdica", na čelu sa populistom Beppom Grillom, može se nadati da će osvojiti 34% glasova.

Evropskim zemljama i Libiji bi svakako išlo u prilog ako bi se zatvorila izbjeglička ruta preko Sredozemnog mora. Ovaj cilj mogao bi se postići zajedničkim snagama. Najnovije brojke pokazuju da uspjeh, ipak, postoji.