EU želi kontrolu nad svojim podacima

To je tako jednostavno: otvorite Dropbox ili Google Drive i uploadujete dokument. To vam omogućava da podijelite sadržaj s bilo kojeg mjesta na svijetu. Samo morate imati internet. Korištenje „Clouda" je vrlo lako i njime se služe ne samo privatni korisnici, već i preduzeća ili institucije koje rade na više lokacija.

"Problem je što besplatno nije besplatno", kaže José van Dijk, profesor za medije i digitalno društvo na Univerzitetu Utrecht u Holandiji. "Besplatno znači zapravo da ne plaćate novcem, već podacima. To je u biti nova valuta."

Ono što korporacije čine ili mogu učiniti s vašim podacima ne može se ni predvidjeti. Testiraju li programe za prepoznavanja lica na osnovu pohranjenih fotografija i videozapisa? Vrednuju li masu podataka ili je koriste kao osnovu za potpuno novi tehnološki razvoj?  "Podaci su kiseonik za umjetnu inteligenciju, pa su one vrlo vrijedne sirovine za generiranje novih znanja", objašnjava profesor van Dijk.

Ne postoji svijest o problemima

Iz tog razloga lične podatke ne bismo trebali tek tako odavati. Za sada, međutim, u Evropi ne postoji infrastruktura uporediva sa onom velikih globalnih igrača, a dijelom ni svijest o problemima koji mogu nastati.

"Imamo različite standarde kada je u pitanju demokratska kontrola, transparentnost, kontrola nad našim ličnim podacima, ali i upotreba anonimnih podataka. Sve ovo je za nas u Evropi vrlo važno", ističe van Dijk i dodaje: „Shodno tome, Evropa ne bi trebala ovisiti o američkim korporacijama koje teže isključivo komercijalnim ciljevima“.

Markus Beckedahl, glavni urednik platforme netzpolitik.org naziva to "digitalnom suverenošću". Platforma pruža informacije o pitanjima politike na internet-mreži i posvećena je pravima i zakonima u oblasti digitalnih sloboda.

Evropskoj uniji nedostaje digitalni suverenitet. Samo nekoliko kompanija trenutno ima najveću tržišnu moć na svijetu. To su Amazon, Google, Microsoft i Alibaba. Oko 80 posto informacija na planeti Zemlji obrađuje nekolicina američkih i kineskih kompanija. Barem tako to za njemački list Handelsblatt formulirara novi EU-komesar za unutrašnje tržište Francuz Thierry Breton, koji je odgovoran i za digitalna pitanja.

Trenutno nema alternative

Van Dijk kritikuje što su holandski univerziteti "gotovo u potpunosti ovisni" o „Cloud uslugama" američkih kompanija. U Njemačkoj je situacija slična. Prije godinu dana saznalo se da je njemačka savezna policija pohranjivala snimke sa kamera koje su policajci nosili na tijelu u jednom serveru Amazona. Ministarstvo unutrašnjih poslova uvjeravalo je tada građane da će biti poštovani njemački standardi zaštite podataka. Ali kritike su pljuštale na sve strane. Opozicija je govorila o sigurnosnom riziku.

Osam mjeseci kasnije praktično se ništa se nije promijenilo, izvijestio je netzpolitik.org. Razlog: ne postoji „prikladna alternativa".

I Beckedahl kao i opozicija u svemu tome vide sigurnosni rizik: "Američke su kompanije dužne dati američkim sigurnosnim službama pristup svim podacima pohranjenim na njihovim serverima", navodi Beckedahl. Podaci o neameričkim građanima posebno su "na meti za odstrjel", navodi on dalje, "jer američke vlasti odgovaraju samo američkim građanima. Isto se može reći i za kineske provajdere".

Rješenje za te probleme trebao bi biti  Gaia-X - evropski Cloud. Podsticaj tome je dalo  Njemačko ministarstvo privrede, a opis projekta je glasio "Prijedlog Evropi". Ministarstvo u Berlinu je preuzelo koordinaciju, ali detalje trebaju zajednički razraditi mnoge službe i kompanije. Za razvoj evropskog servisa za pohranjivanje zadužena je Francuska.

"Umrežena infrastruktura podataka na evropskim vrijednostima"

Projekt Gaia-X ne bi trebao biti samo decentralizovana alternativa za pohranjivanje podataka u skladu sa evropskim standardima, nego bi trebao promovirati i razmjenu podataka. Iz ovoga mogu nastati novi digitalni servisi i tome se teži. Cilj bi, po riječima Ministarstva privrede u Berlinu, bio razvoj projekta Gaia-X koji bi predstavljao "umreženu infrastruktura podataka baziranih na evropskim vrijednostima kao kolijevku vitalnog, evropskog eko-sistema".

Korisnici bi trebali biti kompanije i preduzeća svih veličina, naučne institucije, vlade ili javni službe i servisi. Na primjer, zdravstvena zaštita bi mogla imati koristi od boljeg umrežavanja pacijenata, bolnica i zdravstvenih osiguranja.

Međutim, plan za Gaia-X vrlo je ambiciozan. Krajem oktobra njemački ministar ekonomije Peter Altmaier predstavio je projekt. Još tada se govorilo da bi „evropski Cloud" trebao startovati krajem 2020. godine.

Ministarstvo privrede Njemačke se namjerava pridržavati plana koliko god to bude moguće. "Cilj nam je da idejama tokom 2020. damo jasnu formu i oblik", saopštili su njegovi predstavnici za DW. U proljeće treba osnovati organizaciju čiji je zadatak postavljanje pravila i tehnička provedba projekta. Trenutno je u izradu „evropskog Clouda" uključeno oko 150 kompanija i institucija. "Prvi testovi trebali bi biti sprovedeni  do kraja godine", rekla je glasnogovornica Ministarstva u Berlinu.

Kritike na račun projekta

Christian Klein, zamjenik šefa najvećeg evropskog proizvođača softvera SAP, kritizirao je tok projekta prije dvije sedmice. Prema njegovom mišljenju, previše je otvorenih pitanja i premalo odgovora. U intervjuu njemačkoj novinskoj agenciji on se požalio da "nedostaje ideja za naredni korak". Čak ni dugoročni cilj još nije jasan. Pri tome je Klein bio jedan od prvih koji je potpisao skicu projekta, predstavljenu krajem oktobra.

Na listi učesnika projekta nalazi se i Claudia Nemat, članica uprave njemačkog Telekoma. U nedavnom intervjuu za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, Nematova je izbjegla pitanje može li evropski cloud zaista startati krajem godine. "Još smo na samom početku", priznala je ona i dodala: „Ali volja je tu - za razliku od prije godinu dana!"

Markus Beckedahl s netzpolitik.org mora se nasmijati kada čuje takve izjave od ljudi koji su od samog početka uključeni u projekt Gaia-X. Slaže se da je do sada malo toga konkretizovano: "Za nas je još puno toga u u zraku." Ali u jednom trenutku morate početi sa realizacijom projekta: "Ako ste prespavali posljednjih deset do petnaest godina, kao što se to desilo saveznoj vladi, morate malo pogurati stvari."

Otpisati „Gaia-X" Markus Beckedahl međutim ne želi, posebno ne zbog hitne potrebe EU i Njemačke da se oslobodi ovisnosti pojedinih američkih i kineskih kompanija. On, kako kaže, „radoznalo čeka da vidi šta će se desiti krajem godine".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android