EU želi da izbjegne kolaps u BiH

Godinu dana je prošlo od takozvanog "bosanskog proljeća". To je bio i jedan od razloga zbog kojih je EU promijenila svoj kurs u BiH, piše list Standard. Umjesto da se bavi reformom ustava, EU sada pokušava da smiri stanje, tražeći reforme socijalnog sistema u toj zemlji.

"Ne samo u sjedištu delegacije EU u Sarajevu, nego i drugdje se širi strah da bi nezadovoljstvo građana 20 godina po završetku rata moglo da se pretvori u novi talas nasilja. "Narodni ustanak od prošle godine je bio znak za uzbunu", kaže Lars-Gunnar Wigemark koji je u martu preuzeo funkciju posebnog izaslanika EU. Početkom juna na snagu je stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji bi BiH nakon dugogodišnje stagnacije trebalo da povede u pravcu EU.

Preko 44 odsto stanovnika je nezaposleno, a BiH ima i najviše nezaposlenih mladih u Evropi - 67 odsto. Na biznis-indikatoru Svjetske banke BiH se nalazi na 131. od ukupno 189 mjesta. Usahla je nada da će perspektiva ulaska u EU privoljeti prenapuhanu i strogo po etničkom principu uređenu političku klasu da pristane na ustavne reforme. S obje strane rijeke Miljacke, na jednoj je sjedište delegacije EU, na drugoj sjedište državnih organa, sada svi govore o novom početku."Političari koji sada treba da provedu reforme su isti oni koji su prespavali prethodnih deset godina", kaže Wigemark.

Profesor ekonomije Goran Miraščić, savjetnik premijera Federacije BiH, vjeruje da je došlo vrijeme za radikalne reforme tržišta rada, poboljšanje klime za poslovanje i novu vrstu fiskalne politike. Ukoliko se brzo ne postigne dogovor o reformama, država će doživjeti kolaps, tvrdi on. A moguće je da se to desi uz izbijanje nasilja. "Porezi i doprinosi na plate od 68 odsto, korupcija i birokratija - to su najveće prepreke investicijama", dodaje. U Federaciji BiH više od četvrtine od oko 450.000 zaposlenih su državni službenici. U Republici Srpskoj vlada nešto bolja poslovna klima. Međutim, Dejtonski ugovor koji je zaustavio rat i cementirao etničku podjelu zemlje, dao je krila birokratiji.

Račun zbog korupcije i "rođačke privrede" je veliki. Samo 20 odsto sredstava namijenjenih za socijalne izdatke dolazi u ruke 20 odsto najsiromašnijih, govore podaci EU. Lavovski dio toga ide u kase još uvijek moćnih udruženja ratnih veterana", piše list Standard.

Krunski svjedok u "slučaju FIFA"

Chuck Blazer, bivši član Izvršnog odbora FIFA-e, priznao je pred sudom u SAD da je primio novac kada je glasao o tome koja država će dobiti organizaciju Svjetskog prvenstva u fudbalu 2010. godine. Pretpostavlja se da je upravo to bio jedan od povoda da tek izabrani predsjednik FIFA-e Joseph Blatter podnese ostavku. O svjedočenju Blazera pred sudom list Tageszeitung piše:

"Blazer tvrdi da on nije jedini koji je primio novac da bi glasao za Južnoafričku Republiku. Rekao je da je on organizovao plaćanje mita i prilikom glasanja o tome koja država će biti domaćin prvenstva koje se igralo 1998. godine. Prilikom korupcije za dodjelu Svjetskog prvenstva 2010. mito je isplaćeno kao donacija. Fudbalski savez Južnoafričke Republike je tada zatražio da od novca kojeg FIFA dodijeli organizatoru prvenstva, deset miliona dolara bude uplaćeno u program "Diaspora Legacy Programm". Novac iz ovog programa je bio pod kontrolom Jacka Warnera, predsjednika Concafa, fudbalskog saveza Srednje Amerike", piše Tageszeitung.

Ostavka Blattera na čelu FIFA-e ovako se komentariše u listu Märkische Oderzeitung:

"Istraga koju je poveo američki FBI zadire u srce svjetskog fudbalskog saveza. Da li je ostavkom Blattera sada sve u redu? Naravno da nije. U tridesetak godina, tokom kojih je Blatter bio generalni sekretar a potom i predsjednik FIFA-e, on se okružio timom svojih ljudi. Tačnije: cijeli Izvršni odbor FIFA-e misli isto što i Blatter. To znači da ovaj odbor teško može da bude u stanju da reformiše ovu korupcijom prožetu organizaciju. Potrebna je temeljna reforma i snažna ličnost na vrhu koja je u stanju da se suprotstavi svim otporima", zaključuje Märkische Oderzeitung.