Etnonacionalizmi umjesto demokratije u BiH

Građani koji su se dan okupili ispred sjedišta Ureda visokog predstavnika u BiH u Sarajevu ne žele, kako kažu nametanje bilo kakvih izbornih rješenja, dok se ne osigura provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu, te odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovini.

„Podržavanje uvođenja pojma „legitimnog etničkog predstavljanja“, bez obzira na eventualne presedane u primjerima sporazuma političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, je u temelju antidemokratsko i anticivilizacijsko djelovanje. Prema takvim aktivnostima domaćih ili internacionalnih aktera od sada ćemo demonstrirati nultu toleranciju“, navedeno je u pismu sa zahtjevima koje su građani 26. jula uputili visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

„Uvođenje pragova za reprezentaciju građana Bosne i Hercegovine na temelju njihove grupne pripadnosti u bilo kojem procentu zastupljenosti i kakvima se pored nedemokratskog etničkog principa uvodi dodatni sloj demografske i teritorijalne diskriminacije, smatramo neprihvatljivim“, poručili su građani, među kojima su i apelanti Azra Zornić i Dervo Sejdić, koji su tužili BiH zbog diskriminacije u izbornom procesu pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Na protestima, koji traju već treći dan, prvog dana okupio se veliki broj lidera političkih stranaka u vlasti, ali i opozicije.

Tokom protesta uslijedila je rasprava, jer su na protivljenje članova opozicionih stranaka, članovi Stranke demokratske akcije (SDA) tražili da se ispred OHR-a obrati član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Nakon njegovog obraćanja, lideri opozicije napustili su proteste.

Šta bi Schmidt mogao nametnuti prema pisanju medija?

Već danima se špekuliše da je visoki predstavnik Christian Schmidt, sa pravnicima OHR-a, pripremio izmjene Izbornog zakona BiH. Neki bh.mediji objavili su navodno dokument-nacrt Schmidtovog prijedloga, ali do danas njegova autentičnost nije potvrđena. Prema tom Nacrtu, Schmidt bi, prije svega, navodno uveo cenzus od tri posto.

Prema prijedlogu, naprimjer, ako u jednom kantonu u Federaciji BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, ne živi najmanje 3 posto pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi davao delegate u Dom naroda FBiH iz reda tog naroda.

Za Nurku Pobrića, profesora ustavnog prava i sudiju iz Mostara izmjene Izbornog zakona koje je vidio u medijima izgledaju neuvjerljivo i neobjašnjivo.

„Posljedica tog cenzusa bila bi takva da iz nekih kantona uopće ne bi bilo delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, što bi bila dodatna diskriminacija na već postojeću“, objašnjava profesor Pobrić.

U aprilu prošle godine HDZ je predložio isti princip popune Doma naroda Federacije BiH, ali s pragom od 5 posto.

Ustav Federacije BiH jasno definiše, odstupajući od Schmidtovog prijedloga, da svaki kanton imenuje po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina ako je takav izabran u kantonalne skupštine. Ovim prijedlogom očigledno se odstupa od ove odredbe.

„Do sada su visoki predstavnici u BiH mnogo puta mijenjali entitetske ustave i to im je dozvoljeno, jedino što ne mogu mijenjati je Ustav BiH“, objašnjava profesor Pobrić.

Po ovoj formuli Posavski, Bosansko-podrinjski i Zapadnohercegovački kanton ne bi delegirali Srbe u Dom naroda Federacije BiH. U istom smislu Unsko-sanski i Bosansko-podrinjski kanton ne bi delegirali Hrvate u Dom naroda FBiH. Bošnjaci ne bi imali delegate iz Posavskog, Bosansko-podrinjskog, Zapadno-hercegovačkog i Kantona 10.

Interesantno Bosansko-podrinjski kanton ne bi imenovao ni jednog srpskog, hrvatskog i bošnjačkog delegata u Dom naroda FBiH što bi predstavljalo direktno kršenje Ustava Federacije BiH.

Stav OHR iz 2018. godine jasno naglašava da Dom naroda nema samo ulogu da predstavlja konstiutivne narode već i svaki kanton posebno.

Druga izmjena odnosila bi se na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. U Ustavu Federacije BiH to je definisano na način da u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.

U prijedlogu OHR-a, kojeg su objavili mediji navodi se kako su „za imenovanje kandidata potrebni glasovi najmanje osam delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominirati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjit će se na 5. Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od 2 delegata nakon dodatnih 30 dana”, navedeno je u prijedlogu.

Ne bi, dakle, više bila potrebna najmanje jedna trećina potpisa iz sva tri kluba konstitutivnih naroda, već skoro polovina.

S obzirom na to da će HDZ BiH uvijek imati većinu delegata u Klubu Hrvata, oni će uvijek u prvom krugu moći predložiti predsjednika ili potpredsjednike Federacije. Drugi klubovi, u kojima postoji opozicija, nadmetat će se ko će u prvom krugu doći o osam delegata.

To znači da će HDZ uvijek imati predsjednika ili potpredsjednika FBiH čiji je potpis nužan za predlaganje i imenovanje premijera FBiH i ministara u Vladi Federacije BiH.

Izmjene Izbornog zakona uoči izbora

Prije nešto više od mjesec dana, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo je odluku o finansiranju Općih izbora 2022. godine, te na taj način omogućio održavanje izbora. Odluku je nametnuo pošto je ministar finansija Vjekoslav Bevanda, inače kadar HDZ-a BiH, odbio više puta dostaviti prijedlog budžeta i tako u pitanje doveo izborni proces.

Svega dva mjeseca ostalo je do održavanja Općih izbora i pitanje je zbog čega se baš sada insistira na izmjenama Izbornog zakona?

Profesor Pobrić navodi kako je nepopularna praksa da neka država mijenja izbornu legislativu tokom izborne godine.

„Međutim, s obzirom da se radi o izmjenama koje neće direktno uticati na izbor građana, pošto delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH biraju kantonalne skupštine, ne bi me začudilo da se to i desi“, kaže Pobrić za DW.

Iako je prijedlog izmjena objavljen u medijima izazavao iznenađujuće reakcije, što bošnjačkih političara, što političara građanskih partija i samih građana, ovakve izmjene naslanjaju se na već postojeći dokument.

Kako navodi Almedin Šišić, glavni i odgvorni urednik banjalučkog portala inforadar, legitimno predstavljanje potpisano je u Mostaru 2020.godine.

U Političkom sporazumu o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, u članu dva navedeno je „ kako će potpisnice sporazuma implementirati izmjene kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje naroda i građana“.

Sporazum su potpisali predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik HDZ-a Dragan Čović uz prisustvo međunarodnih zvaničnika.

„To je upravo osnov za pokušaj OHR-a, da dva mjeseca pred izbore provede izmjene Izbornog zakona što je samo po sebi nonsens, ako se to desi, a nama se nameće da hoće, prava adresa za proteste građana koji ne žele aparthejd su centrale ove dvije stranke“, navodi Šišić.

Velika Britanija i SAD uz Schmidta, drugi ga osuđuju

Britanski ambasador u BiH Julian Reilly nakon sastanka sa sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, je na Twitteru objavio riječi podrške Schmidtu.

"Politika Velike Britanije prema BiH je nepromijenjena. Podrška napretku ka suverenoj, stabilnoj i inkluzivnoj demokratiji. Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja u potpunosti podržavati visokog predstavnika i ključnu ulogu OHR-a u BiH", tvitao je britanski diplomata. Istog dana, 26. Jula podršku Schmidtu je pružio i State Deparment.

I ranije su mediji, ali i pojedini međunarodni i domaći zvaničnici tvrdili da iza Schmidtove potencijalne odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH stoje Amerikanci i Britanci, dok je Evropska unija ili bar jedan njen dio protiv toga.

Potpredsjednica Evropskog parlamenta Katarina Barley prokomentarisala je odluku Christiana Schmidta da nametne izmjenu Izbornog zakona BiH kao "ispunjavanje želje jedne stranke".

Barley je na svom zvaničnom Twitter profilu kratko napisala da Schmidt, kao Visoki predstavnik, ima moć da nametne zakon, ali bi to dodatno podijelilo zemlju.

"Bivši njemački ministar želi Bosni i Hercegovini nametnuti zakon koji će dodatno podijeliti zemlju. Kao visoki predstavnik ima moć da to uradi. Ispunjava želje jedne stranke bez koje ništa ne bi funkcionisalo", napisala je Barley.

Stručnjak za ustavno pravo Joseph Marko objasnio je, u intervjuu za austrijski list Standard, kako bi djelovanje Schmidta bilo u suprotnosti sa Aneksom 10 Dejtona.

"Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je ovlašten samo da kontroliše provođenje Dejtonskog sporazuma, ali nije ovlašten da se bavi autonomnim pravnim sistemima entiteta, odnosno njihovim ustavima, ukoliko nisu doneseni u primjeni Dejtonskog sporazuma", objašnjava Marko za Standard.

Schmidtov plan je naišao i na negativne reakcije i od pojedinih članova njemačkog Bundestaga, ali i europarlamentaraca.

Europarlamentarke Tineke Strik i Katalin Cseh su pozvale Visokog predstavnika Christiana Schmidta da odustane od nametanja izmjena izbornog zakona za koje tvrde da bi “produbile etničku segregaciju” u Bosnia i Hercegovini.

Zastupnik Socijaldemokratske partije Austrije u Evropskom parlamentu Andreas Schieder kritikovao je namjeru visokog predstavnika u BiH Christiana Schmita da nametne izmjene izbornog zakona.

" Ova reforma ne bi dovela do poboljšanja situacije u zemlji, već bi zacementirala etničku podjelu u zemlji. To ne samo da bi bilo vrlo kontroverzno po ustavu, već bi išlo na ruku zahtjevima nacionalista", naglasio je šef delegacije SPO u Evropskom parlamentu.

Bez obzira na proteste, brojne riječi osude, pozive na odustajanje od korištenja bonskih ovlasti iz Ureda visokog predstavnika u BiH danima nema nikakvih informacija.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu