Etničke granice na Balkanu gube na značaju

Možda zvuči pomalo cinično kada se traži i nešto pozitivno u katastrofi koja je odnijela desetine života, a desetine hiljada ljudi ostavila bez krova nad glavom, piše list Neue Zürcher Zeitung. Ipak, poplava je zbližila narode, a obični ljuidi su se pri tome pokazali mnogo agilnijima nego što je to slučaj s njihovim političarima, prenosi ovaj list:

"Narodi koji su tokom devedesetih bili u ratu, odjednom su počeli da grade mostove jedni prema drugima. Pokazali su solidarnost u nevolji. Da li se isto može primijetiti i na političkom nivou? Pogotovo u BiH se teško može govoriti o tome. U Republici Srpskoj, gdje se političari u prvom redu trude da ostvare što veći stepen autonomije, na početku su se dugo opirali da koordiniraju vlastiti krizni menadžment sa onim na državnom nivou. Bilo je to vidljivo, recimo, kod planiranja upotrebe ionako malog broja helikoptera. Istrajavanje na nezavisnosti od neomiljenog Sarajeva očito je bilo preče od brzog spašavanja ljudskih života.

I dok su obični ljudi zaboravili na etničke podjele, političarima je to palo mnogo teže. To se sada vidi i kod podjele finansijske pomoći. Ako se vjeruje pisanju lista "Oslobođenje", ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija pledira da se podjela međunarodne pomoći vrši po principu po kojem se dijeli i novac od PDV-a. Dakle, 63 odsto Federaciji BiH, 33 odsto RS-u, a 3,6 odsto Distriktu Brčko. Nije jasno da li će se taj princip i primijeniti. Ovaj primjer ipak pokazuje da se u državi etničke segregacije nipošto ne podrazumijeva princip da se pomoć usmjeri tamo gdje je i nastala najveća šteta", piše Neue Zürcher Zeitung.

"Kad se mnoge ruke slože..."

Nakon poplava su građani BiH širom Evrope počeli da prikupljaju pomoć. Nizu akcija priključili su se i građani Njemačke, ali i ovdašnje firme. List Hochrhein Zeitung iz Manheima tako prenosi priču o lokalnom mlinu koji se uključio u pomaganje žrtvama poplava.

"Cijelu akciju pokrenuo je Alen Stanimirović, saradnik mlina Pfalzmühle. On je 1992. stigao u Njemačku kao izbjeglica. "Zahvaljujem menadžmentu firme koji je odmah pokazao razumijevanje i pokazao volju da pomogne. Moj prijedlog za pomoć je odmah prihvaćen i odista je divno da su se u sve ovo upustili samo zbog jednog radnika", kaže Alen.

Alen Stanimirović potiče iz Tuzle, čija okolina je pogođena poplavama. "Kada nam je Alen ispričao šta se tamo dešava i kada smo vidjeli užasne slike u medijima, odmah smo odlučili da djelujemo", kaže Christoph Klöpper, šef mlina. On je odobrio slanje 25 tona brašna u Tuzlu. Firma KTS Mehonić iz Ludwigshafena preuzela je posao transporta do tog grada. Generalni konzul BiH Dževad Šaldić lično je donio dokumentaciju, kako bi transport što brže prešao granicu i stigao u skladište Crvenog krsta u Tuzli", piše Hochrhein Zeitung.

Velike nade uoči debitantskog nastupa "Zmajeva"

Jedna reprezentacija imaće svoj prvi nastup na predstojećem Svjetskom prvenstvu u fudbalu. Riječ je o reprezentaciji Bosne i Hercegovine, piše sportski magazin Kicker. "Važno je učestvovati" i nije moto s kojim u Brazil odlazi ovaj tim čiju okosnicu čine fudbaleri Bundeslige, a posebne zasluge za to pripadaju selektoru Safetu Sušiću, prenosi Kicker:

"Sušić je tokom osamdesetih godina prošlog vijeka bio jedan od najboljih ofanzivnih igrača svijeta. On je selektor od marta 2010. Njemu je pošlo za rukom da od gomile individualista formira tim koji se mora shvatiti ozbiljno. Njegova najveća zasluga je svakako da je protjerao politiku iz ekipe i tako ujedinio i narode BiH. U reprezentaciji svi vuku u istom pravcu. ono što funkcioniše u tako maloj sredini, trebalo bi da se reflektuje i na cijelo društvo. Generalni sekretar nacionalnog fudbalskog saveza Jasmin Baković kaže: "Vjerujem kako će svi građani navijati za nas, a da će nam u susjednim zemljama držati palčeve."

Sušić, koji je s reprezentacijom Jugoslavije dva puta učestvovao na svjetskim prvenstvima, pronašao je i pravu taktiku za svoje igrače. BiH je oduvijek bila opasna u napadu, ali učinak defanzive je ponekad bio katastrofalan. To se u međuvremenu promijenilo. BiH i dalje igra napadački fudbal, ali raspolaže i solidnom odbranom. To pokazuje i pogled na utakmice kvalifikacija: imali su 30 postignutih i samo šest primljenih golova", piše Kicker.