Etički savjet kao njemački kompas u korona-krizi
29. maj 2020
Njemački Etički savjet se, barem tako stoji na njegovoj početnoj stranici, „bavi najvažnijim životnim pitanjima". S obzirom na pandemiju korona virusa, sve više će biti velikih pitanja. Etički savjet se oglasio krajem aprila „ad hok preporukom" o solidarnosti i odgovornosti. Za društvo u kojem konflikti postaju sve oštriji a život sve ugroženji, etika dobija na značaju. Šta čovjek treba i šta mora da uradi? Šta je nužno? Izgleda da je moralni kompas, kakav nije bio potreban godinama, sada prijeko potreban.
Stoga je dobro da se u četvrtak (28.5.2020.) Etički savjet prvi put sastao u novom sazivu. I to ne virtuelno, kao što je danas slučaj sa mnogim konferencijama. Sastanak se održao u jednoj velikoj sali Bundestaga. Vlada i Bundestag su u aprilu izabrali 24 članova Savjeta. S obzirom da je parlament odbio dati saglasnost za dva eksperta, koje je predložio AfD, uobičajeni sastav od 26 članova nije dostignut.
Perspektive religija
Etički savjet čini 11 žena i 13 muškaraca, stručnjakinja i stručnjaka iz oblasti filozofije, prava, medicine, društvenih nauka i teologije. Zanimljivo je da je u njemu samo jedna osoba iz pet istočnih njemačkih saveznih pokrajina. Od snivanja Etičkog savjeta 2001. u učesnike se ubraja i jedan muški biskup.
Ovaj put je tu pet vjerskih predstavnika , od kojih su tri katolička teologa-etičara, i po jedan predstavnik judaizma i islama. To su predsjednik Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj, Jozef Šuster i muslimanka Muna Tatari. Do sada u Etičkom vijeću nikada nije u toj mjeri bila zastupljena vjerska strana.
Muna Tatari je prva muslimanka, članica Savjeta od njegovog osnivanja prije 19 godina. U prethodna dva mandata predstavnik islamske vjere u Etičkom vijeću je bio jedan stručnjak za medicinsku etiku iz Majnca. Muna Tatari predaje islamsku sistematičnu teologiju na Univerzitetu u Padebornu. Njene teme su savremeni pristupi, perpektive teološkog oslobađanja i javno teološko suodlučivanje.
Sa islamsko-teološke tačke gledišta, Tatari želi da podrži akciju koja će „imati u vidu dobrobit svih, a pri tom misli na one koji su na margini društva i da podrži impulse koji će doprinositi miru i emancipaciji".
Nakon što su se svi članovi predstavili, jučer je izabrano novo rukovodstvo. Na mjesto predsjedavajućeg, evangelističkog etičara, Petera Dabroka, koji je ovu funkciju obavljaoo osam godina, došla je Alena Buyx, stručnjakinja za medicinsku i istraživačku etiku. Pored drugih tema, na dnevnom redu je naravno bila i korona. Ministar zdravlja Njemačke, Jens Špan (CDU) je zamolio ekspertkinje i eksperte da ocijene njegov prijedlog o imunitetskoj knjižici korona virusa, za čije se uvođenje on posebno zalaže.
Sam Špan je prošle godine dobio jasna protivljenja iz Etičkog savjeta. Jer, ministar je htio da nanovo pravno reguliše doniranje organa u Njemačkoj. Međutim, mnogi etički savjeti su se tome usprotivili. Na kraju je Španov prijedlog propao i u Bundestagu. Na ovom primjeru se vidi da eksperti nisu tu, kako bi samo odobravali prijedloge političara.
Pročitajte još: Bundestag: Automatskog doniranja organa nakon smrti neće biti
Mnoge evropske zemlje imaju slične gremije, takođe i SAD. Često se bave genetskim istraživanjima, a sve više i pitanjima vještačke inteligencije i ljudskog samoodređenja. Na evropskom nivou postoji „Evropska grupa za etiku prirodnih nauka i nove tehnologije", koja je po intenzitetu rada i učinaka daleko iza njemačkog Etičkog savjeta.
Ali, ko zna, možda će članovi Etičkog savjeta, koji redovno razmjenjuju iskustva sa susjednim zemljama njemačkog govornog područja, već sredinom septembra da se pojave na međunarodnom parketu. Jer, prema sadašnjem planu, u Lisabonu bi trebalo da se održi globalni samit etičkih savjeta i bioetičkih komiteta. Skup je planiran za mart ali je njegovo održavanje pomjereno na jesen. Ali samo ako se korona ponovo ne ispriječi.