Etapna pobjeda Ukrajine na putu prema EU-u

Krug se zatvara. Prije skoro sedam mjeseci, 28. studenog 2013., je tadašnji ukrajinski predsjednik, Viktor Janukovič, imao šansu da piše povijest. Europska unija je bila spremna da na summitu "Istočno partnerstvo" u Vilniusu s tom zemljom potpiše Sporazum o pridruživanju. Taj dokument, oko kojega je pao dogovor već 2011., je Ukrajinu trebao gospodarski povezati s Europom, među ostalim i pomoću zone slobodne trgovine. Janukovič je to odbijao, a svoj stav je obrazložio gospodarskim pritiskom Rusije. Njegova odluka je izazvala prosvjede, što je Janukoviča krajem veljače prisililo na bijeg u Rusiju. Ovoga petka (27.6.2014.) novi predsjednik Ukrajine Petro Porošenko odlučno, za razliku od Janukoviča, tijekom EU summita stavlja svoj potpis na taj Sporazum o pridruživanju.

Riječ je središnjem gospodarskom dijelu. Političko pridruživanje je već 21. ožujka zapečatio ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk. Tada je Bruxelles htio pokazati solidarnost s Ukrajinom, koja je ruskom aneksijom poluotoka Krima izgubila dio svog teritorija.

Velike nade i kratka radost

Sada Ukrajini prijeti gubitak daljnjih područja na istoku zemlje. U Donjecku i Lugansku su proruski separatisti proglasili "Narodne republike" te vode teške borbe s ukrajinskom vojskom. Na stotine ljudi je dosad ubijeno u tim sukobima. Kijev optužuje Rusiju da svojim gerilcima pomaže separatistima i šalje im oružje. Porošenko je proglasio jednotjedno primirje, koje se završava u petak u 9 sati po srednjoeuropskom vremenu. To primirje su separatisti, doduše, službeno podržavali, ali praktično ignorirali. I dalje dnevno stradavaju ljudi.

Zbog događaja u istočnoj Ukrajini je radost kod mnogi Ukrajinaca zbog potpisivanja Sporazuma o pridruživanju kratkog vijeka. Protekle zime je na stotine tisuća ljudi uz vijorenje EU zastava demonstriralo za potpisivanje toga sporazuma. I za Porošenka je to jedna osobna pobjeda. Kao bivši ministar vanjskih poslova i gospodarstva je on stalno "poguravao" proces približavanja Europskoj uniji. "Prva etapa naše europske integracije je okončana", kazao je Porošenko, osvrćući se na potpisivanje ovoga petka.

Vlada u Kijevu se nada da će ubrzo uslijediti gospodarska pomoć iz Bruxellesa, kao i investicija sa Zapada. Jer, zemlja se već mjesecima nalazi na rubu državnog bankrota i podhitno joj treba pomoć u milijardskih iznosima. Ukrajina se također nada da će Sporazumom o pridruživanju učiniti prvi korak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Bruxelles, međutim, ustrajava na tome da se to razdvoji.

Radi se i o Moldaviji i Gruziji

Zajedno s Ukrajinom u Bruxellesu još dvije zemlje potpisuju slične sporazume: Gruzija i Republika Moldavija. Sve tri zemlje su članice "Istočnog partnerstva". U biti je to potpisivanje bilo planirano provesti kasnije, ali zbog događaja u Ukrajini je taj proces ubrzan, smatraju promatrači u istočnoj Europi. Kako političari, tako i građani su razumjeli da "nema više smisla uzdati se u Rusiju", kaže Kača Gogolašvili u razgovoru za Deutsche Welle. Taj stručnjak Gruzijske zaklade za strateške studije ističe da je sve manji broj onih koji još vjeruju u dobre odnose s Rusijom.

"Najvažniji su okvirni uvjeti, koji nam pružaju mogućnosti za nove reforme i nove investicije", kaže za DW Pirkka Tapiola, voditelj Delegacije EU-a u Republici Moldaviji. On dodaje da je Bruxellesu u prvom redu stalo do gospodarskog približavanja, ali koje nije usmjereno protiv drugih zemalja.

Nakon potpisivanja, sve tri zemlje žele taj sporazum brzo ratificirati u svojim parlamentima, kako bi on mogao već ujesen stupiti na snagu. Poslije toga će Kijev, Tbilisi i Kišinjev uskladiti svoje zakonodavstvo s propisima EU-a. Konačna ratifikacija od strane svih 28 članica EU-a bi, međutim, mogla još godinama potrajati.

Prijeti trgovački rat s Moskvom

Iako Rusija ne sudjeluje u EU summitu u Bruxellesu, ipak su sve oči uprte u Moskvu. Prije otprilike godinu dana je Rusija Ukrajini zaprijetila ozbiljnim posljedicama ukoliko Kijev potpiše Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom. Kako bi se toj prijetnji dalo na težini, Moskva je u kolovozu privremeno zaustavila uvoze iz Ukrajine. "Moramo već uskoro računati s trgovačkim ratom s Rusijom", upozorio je sredinom lipnja ukrajinski ministar gospodarstva Pavlo Šeremeta.

Još se, međutim, mogu čuti blaži tonovi iz Moskve. Neće biti sankcija protiv Ukrajine, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin. Ali će njegova zemlja, kako je kazao, uvesti carine na uvoz ukrajinskih proizvoda, kako bi se zaštitilo vlastito tržište. "Bit će to težak ispit za Ukrajinu", upozorio je Putin.

Mogući trilateralni razgovori

Za Ukrajinu, ali i za Gruziju i Moldaviju, je Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom dugo iščekivani oproštaj od ruskog utjecaja. Moskva je godinama pokušavala da te bivše sovjetske republike privoli na uključivanje u jedan novi savez - u Euroazijsku uniju, koju je inicirao Putin. Ali, ti Putinovi napori su ostali bez uspjeha. Sada se stvaraju činjenice u Bruxellesu.

Još prije nekoliko mjeseci je Moskva zahtijevala da i ona ima pravo riječi kad je u pitanju potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i Europske unije. Kijev i Bruxelles su takvo što, međutim, odbili. Ali, unatoč tomu, postoji mogućnost da će u srpnju doći do savjetodavnih razgovora između Ukrajine, Europske unije i Rusije o posljedicama potpisivanja toga sporazuma, javila je ruska novinska agencija Interfax, pozivajući se na anoniman izvor iz Bruxellesa.