„Eskalacija na Balkanu: Nova opasnost od starih konflikata“

Članak počinje oslikavanjem prilika u BiH, gdje situaciju „prije svega potpaljuje Milorad Dodik". On "đavoljom državom" i političkim „pobačajem" bez imalo poštovanja naziva zemlju kojoj bi trebao da služi, piše njemački portal BR24.

„Je li moguća stabilizacija i mir putem otcjepljenja srpskog dijela zemlje?", pita se autor teksta i citira politologa i istoričara Floriana Biebera, koji bilježi stanovitu eskalaciju - između ostalog i zato što je država BiH oslabila u proteklih 15 godina – isto kao i međunarodna prisutnost u zemlji. „Dodikovi pokušaji potkopavanja države su, u skladu s tim, postajali sve opasniji. Dodik nastoji osigurati glasove i podršku u svom dijelu zemlje prijetnjama raspadom BiH i istovremeno želi odvratiti pažnju od korupcije i zloupotrebe vlasti", pojašnjava Bibeer za bavarski BR24.

Prijeti ponavljanje istorije

Bavarski portal piše i kako iz „bosanskog" dijela zemlje upozoravaju da je situacija prije izbijanja rata 1992. bila slična današnjoj. I tada se radilo o stvaranju etnički homogenih država. „30 godina kasnije, kruže glasine o masovnom gomilanju policijskih snaga u srpskom entitetu: mladi ljudi u Srbiji, pa čak i u Rusiji, navodno prolaze vojnu obuku, a ruski kozaci tajno djeluju u srpskom dijelu BiH. Ali to žestoko negira srpski čelnik Milorad Dodik".

"U Bosni ljudi žele živjeti u miru"

BR24 piše dalje kako je Dodik još više zaoštrio situaciju kada je Parlament u Banjaluci početkom decembra 2021. izglasao povlačenje iz institucija BiH: vojske, pravosuđa i poreskog sistema. „Korak koji je isto što i otcjepljenje, kaže aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt. „On situaciju u srpskom dijelu zemlje opisuje kao izuzetno opasnu i kaže kako se bosanski Srbi moraju spriječiti da započnu novi rat u BiH. Ljudi ovdje, bez obzira na etničke razlike, žele živjeti u miru, a nekima se koljena već tresu". U Sarajevu, gdje se do prije 26 godina vodio rat, živi ratna generacija, koja se pita, treba li sada da se to ponovi?"

Ozbiljni propusti međunarodne zajednice

„To je neizvjesnost kojoj se ne može suprotstaviti nijedno snažno civilno društvo. Mladi i dobro obrazovani ljudi napuštaju BiH, a to je situacija i u drugim zemljama zapadnog Balkana i odlaze uglavnom u EU. "Upravo u takvom vakuumu snažno odjekuje nacionalistički urlik Milorada Dodika. Osim toga, od Putinovog napada na Ukrajinu postoji strah da bi se ovaj sukob mogao proširiti na Balkan", kaže Christian Schmidt za BR24 i dodaje: "Zabrinut sam da bi Bosna i Hercegovina i Balkan u cjelini mogli biti uvučeni u sukob".

Tanja Topić dobro je upoznata s nacionalističkim ponašanjem sistema "Dodik" i EU-ovim skretanjem pogleda u stranu, navodi  BR24. Ova novinarka, koja radi u uredu SPD-fondacije Friedrich Ebert u Banjaluci, kaže kako je "Brisel postao saučesnik, jer je podržavao pseudodemokratske elite, koje su na vlasti" – zarad tobožnje „stabilnosti" u regiji: „Da je ovdje ustavna država, 70 posto onih koji imaju političku vlast u BiH, bilo bi u zatvoru. Zbog stabilokratije EU je žrtvovala demokratiju, slobodu govora, ljudska prava: svi ti kriteriji žrtvovani su u naivnom uvjerenju da će ti političari donijeti stabilnost", citira BR24 Tanju Topić.

"Stabilnost je glavni prioritet: Ovakav politički stav je dugi niz godina bio i credo Angele Merkel. Kritičari su to u više navrata zamjerili bivšoj kancelarki, posebno kada je riječ o Vučiću i njegovom autokratskom političkom stilu", piše dalje BR24. „Nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iz Zelenih zvučala je drugačije kada se 10. marta pojavila pred novinarima u Sarajevu. Njemačka će kao najveći bilateralni donator BiH, rekla je Bearbock, podržati samo one koji rade na jačanju zemlje, a ne one koji rade na podjeli, dezintegraciji i slabljenju države BiH."

Srbija kao faktor nestabilnosti

„Srbija je  bila i ostala alfa i omega kada su u pitanju etničke napetosti i sukobi u cijeloj regiji", piše dalje BR24. Aleksandar Vučić  „na perfidan način prvo podgrijava sukobe, a onda se predstavlja kao veliki posrednik" - npr. kada se radi o nacionalističkom potpaljivanju u susjednoj Republici Srpskoj. „Poruka Zapadu glasi: Samo Srbija ima stvarnu vezu s Dodikovom klikom na vlasti u Banjaluci i tako garantuje mir."

BR24 piše i kako Vučić sjedi na nekoliko stolica: Srbija je deset godina kandidat za ulazak u EU a bliska je i sa Rusijom i pravoslavnim "bratskim narodom". Navodi i kako „uglavnom provladini srbijanski mediji izvještavaju o ratu u Ukrajini kao da su produžena ruka Moskve".

Srbi Rusiji pripisuju zasluge što se Moskva 1999. godine u Vijeću sigurnosti UN-a protivila NATO-bombardovanju Beograda i drugih gradova u Srbiji. Rusija ne priznaje ni nezavisnost Kosova, kao ni Kina, pa čak i neke zemlje EU, uključujući Španiju i Grčku. Za Beograd i većinu Srba Kosovo je dio Srbije, a riječi "Kosovo je Srbija" ispisane su na zidovima srpskih kuća ili mostova ili na autocestama i pojavljuju se čak i češće od grafita ratnog zločinca Mladića.

Ruska invazija na Ukrajinu raspiruje strahove na Kosovu

Od nezavisnosti Kosova 2008. godine sukob između Beograda i Prištine iznova se razbuktavao, a posebno je problematična situacija u Kosovskoj Mitrovici, piše dalje BR24.

Unatoč nezavisnosti od Srbije, proglašene početkom 2008. godine, sjever Kosova je „svojevrsna ničija zemlja". Službeno, područjem se upravlja iz glavnog grada Prištine, koji je udaljen samo 40 kilometara. U stvarnosti, područje oko Kosovske Mitrovice, gdje živi oko 50.000 Srba, je „crna rupa". „Centralna vlada u Prištini tamo nema puno upliva : s druge strane mosta na Ibru automobili su bez ili sa starim jugoslovenskim tablicama, srpski dinari su prihvaćeni kao sredstvo plaćanja a stanovnicima je čak dopušteno glasati na izborima u  Srbiji", piše BR24.

Ruska invazija na Ukrajinu izaziva strahove na Kosovu da bi "ruska žudnja za vlašću i moći mogla poslužiti kao uzor Srbiji". Barem tako kaže kosovska ministrica spoljnih poslova Donika Gërvalla-Schwarz: "Ne znamo da li Srbija ono što se događa u Ukrajini interpretira na način da je sada otvoren put za stvaranje drugačije realnosti na Balkanu. Ponašanje Srbije posljednjih mjeseci karakterizira jaka verbalna agresija. Nadamo se da se ne brinemo nepotrebno, no stvarnost se na ovim prostorima može vrlo brzo promijeniti", piše BR24.

Budućnost nije svugdje mračna

"Velika politika" oko priznavanje Kosova nema uvijek puno veze sa svakodnevnim životom. „Rovovi nisu svugdje u zemlji tako duboki i ne kopaju se namjerno i uvijek iznova kao u podijeljenom gradu Mitrovici. Srbi se čak vraćaju u svoju staru domovinu - Kosovo. Baš kao i Marija Novaković“, piše dalje BR24. Ova 47-godišnjakinja je prije 23 godine gotovo preko noći pobjegla iz rodne Prištine - zbog straha od albanske represije nakon završetka rata na Kosovu. Sve ove godine Marija je živjela u Srbiji, ali nikada nije prodala svoj stan u Prištini. Vratila se prije nekoliko sedmica, njena dva odrasla sina i dalje žive u Beogradu, ali će joj se pridružiti čim stan bude namješten. „Prije 15 godina se govorilo: Opasno je za nas Srbe da dolazimo ovdje, danas mogu reći: Moji susjedi Albanci ovdje u Prištini su me prijateljski dočekali, neke čak poznajem od prije. Grlili smo se i plakali. Priština je i dalje moj grad, puno toga se promijenilo, ali duša grada je i dalje ista kao što je bila", citira BR24 srpsku povratnicu na Kosovo Mariju Novaković.

Tračci nade i u BiH

I u Bosni i Hercegovini većina ljudi ima druge brige probleme a ne samo da razmišlja o novom ratu na Balkanu. Srđan Puhalo je ubijeđen da se ljudi nemaju za šta boriti, ni za kakvu ideologiju i ni za kakvog vođu: "U ovom trenutku ljudi oko Dodika još uvijek profitiraju od haosa u BiH. Ali brak se mora raskinuti ako više ne funkcionira. Svako dobije svoj dio kolača: Srbi, Hrvati, Bošnjaci. I druga su se carstva u nekom trenutku raspala", riječi su Srđana Puhala kojima BR24 završava svoju analizu o situaciji u BiH i na Kosovu.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu