ESB sprječava bankrot Grčke

Grci igraju vrlo drsku igru, kaže kelnski financijski i gospodarski stručnjak Max Otte. "Što duže traje taj poker to više novca im mora doznačiti Europska središnja banka." Pritom on misli na kredite za slučaj nužde koje Grčka središnja banka uz odobrenje Europske središnje banke daje grčkim bankama i tako ih održava na životu. Drugim riječima, Grčka narodna banka tiska novac za grčke banke, koje inače ne bi mogle doći do novca.

Bit ovih kredita nazvanih ELA (Emergency Liquidity Assistance) nitko nije bolje opisao nego grčki ministar financija Varufakis, dok još nije bio član vlade. "Sustav ELA jednostavno omogućuje propalim bankama, koje ne mogu spasiti prazne državne blagajne, da posuđuju novac od Grčke narodne banke u zamjenu za obveznice koje ne vrijede puno."

Bez kredita ELA grčke banke bi već bankrotirale

Glede činjenica na temelju kojih je ekonomist Varufakis načinio svoju analizu do danas se ništa nije promijenilo. Naprotiv, otkako je lijevi savez Siriza na vlasti u Grčkoj banke još više pogađa bijeg kapitala. Iz mjeseca u mjesec Grci sa svojih bankovnih računa podižu milijarde eura. Ako banke na duže vrijeme imaju problema s likvidnošću, one su zapravo bankrotirale. A nesolventnim bankama se ne smiju dati ELA-krediti. Šefica europske ustanove za likvidaciju banaka (Single Resolution Board) Elke König predbacuje zato neizravno Europskoj središnjoj banci odugovlačenje stečaja. "Granica između (kredita za slučaj nužde) ELA i odugovlačenja stečaja je nejasna."

I predsjednik Njemačke središnje banke (Bundesbank) Jens Weidmann kritičkio gleda na praksu da Vijeće ESB-a gotovo svakoga tjedna povećava obujam ELA-kredita koji je sad dosegao 83 milijarde eura. Pritom jamstva grčke narodne banke iznose samo 41 milijardu eura, upozorava predsjednik instituta IFO Hans-Werner Sinn. "Mario Draghi si neopravdano prisvaja tu moć", kaže Otte u razgovoru za Deutsche Welle dodajući "gdje nema tužitelja nema ni suca. Tko će se postaviti iznad ESB-a? Bundestag neće u slučaju dvojbe."

Velika korist od ELA-kredita

Zanimljivo je i što se događa s kreditima za slučaj nužde. Njima se najprije vraćaju krediti koje mora vraćati Atena. Tako se grčku državu spašava od nelikvidnosti - to je dakle neizravno financiranje države, što ESB-u prema statutu nije dopušteno. Drugo, tim kreditima se popunjavaju rupe koje grčkim bankama nastaju zbog bijega kapitala. A time se financiraju i privatni krediti, kaže Hans-Werner Sinn. "Grci su si dodatno tiskali 115 milijarda eura i posudili preko banaka privatnom gospodarstvu", kaže Sinn u razgovoru za DW.

Tako se mijenja privatni i javni kapital. Novac se iznosi iz zemlje ili deponira u kovčezima. "Taj novac u slučaju grčkog napuštanja eura ostaje njima. Oni su ga sebi osigurali. A otvorena potraživanja u sustavu eura onda će se morati otpisati", kaže Sinn.

Za Grčku isplativa zamjena

S grčkoga stajališta to je dobar posao. I što duže traju pregovori, što više se gomilaju krediti za slučaj nužde, to veći postaju rizici gubitka za ostale članice eurozone. Zato se ekonomist Otte zalaže da se povuče kočnica za nuždu i Grčku izbaci iz eurozone. EU bi Grcima tada morao odobriti kredite za slučaj nužde, kako bi mogli uvesti ono najnužnije, "ali ti krediti bi iznosili jednu desetinu ili jednu pedesetinu onoga što im sad dajemo", smatra Otte. I Grci bi imali priliku za novi početak.

Iako izlazak Grčke iz eurozone (Grexit) nikad nije bio tako blizu kao sada, Otte ne očekuje ni sada da će do njega doći. "U načelu svi vodeći političari kažu: dragi Grci mi ćemo sve učiniti, samo nam vi morate izaći mali korak u susret." Dok grčka vlada izrazi spremnost na to može se pouzdati u ESB. A Europska središnja banka je najavila da će i dalje odobravati kredite za slučaj nužde.