Erdogan ućutkuje protivnike

"Zamanom, najtiražnijim listom u Turskoj, u budućnosti će upravljati državni službenici. Tako je Zaman u roku od jednog jedinog dana na apsurdan način doveden na kurs vlade", piše Sueddeutsche Zeitung iz Minhena i nastavlja: "Odluka suda da se list stavi pod državni nadzor stigla je u petak. Povod: bliskost lista sa mrežom ili pokretom Hikmet, islamskog propovjednika Fethullaha Guelena, koji živi u azilu u SAD. Godinama je Guelen bio Erdoganov (Erdoan) saveznik. Krajem 2013. došlo je do raskola. Erdoganova AKP-vlada proglasila je Guelenov pokret terorističkim a od tada uklanja njegove pobornike iz državnog aparata. Firme i medijske kuće, bliske Guelenu, od tada su pod velikim pritiskom. Kratko nakon objave sudske odluke policijski službenici su upali u medijsku kuću zajedno sa upraviteljima. Glavni i odgovorni urednik je izbačen. Kritika izvana prije svega iz EU je bila jasna. Ali EU je upućena na Tursku zbog izbjegličke krize. Posmatrači pretpostavljaju da je momenat upada u kancelarije najtiražnijeg turskog lista bio ciljano odbran. Zbog samita EU, turska vlada je bila sigurna da će - nakon napada na slobodu štampe - proći nekažnjeno", piše Sueddeutsche Zeitung.

List Die Welt dodaje: "EU i Vašington su izrazili velike kritike. Komesar za proširenje EU, Johannes Hahn je izjavio da Turska, kao kandidat za učlanjenje, mora poštovati slobodu štampe. I američka vlada je izrazila zabrinutost serijom uznemiravajućih odluka protiv medija i protiv kritičara aktuelne vlade, podsjećajući da su sloboda štampe i mišljenja zagarantovani turskim ustavom. Organizacija 'Reporteri bez granica' se žalila na 'gromko ćutanje' njemačke vlade. Upozorila je da pred samit EU Turskoj ne smije biti odaslana poruka da EU zatvara oči pred svakim kršenjem ljudskih prava, zbog ustupaka Turske u politici prema izbjeglicama. Turski premijer Davutoglu je izjavio da je stavljanje lista Zaman pod državnu upravu bila nezavisna odluka suda. Turska je, kako je naglasio, pravna država i stoga za njega i njegove kolege 'nije dolazilo u obzir da se miješaju u taj sudski proces'. Istovremeno Davutoglu je upozorio od infiltracije Guelenovog pokreta Hikmet u pore turskog društva, rekavši kako Turska ne smije zatvarati oči pred paralelnim strukturama u državi, koje za svoje ciljeve koriste medije i sve druge instrumente", piše Die Welt.

Djevica ili ne?

Austrijski Standard piše o strahu žena sa Balkana da kažu da nisu nevine. "Neke žene u BiH se zbog toga odlučuju na rekonstrukciju himena ili himenoplastiku", piše austrijski Standard. List navodi da žene iz BiH odlaze u Beograd kako bi im dr Dušan Protić rekonstrusao himen. "Ginekolog Protić to radi već 40 godina. Ranije je to bilo najčešće traženo nakon nesreća ili silovanja. Danas djevojčice gube nevinost na ekskurzijama ili traže rekonstrukciju himena nakon razočaranja u svoju prvu ljubav. Mnoge pacijentkinje pričaju kako svekrve traže da se obavi pregled kako bi se utvrdilo da li je snaha nevina."

"Protićeve pacijentkinje su starosne dobi između 18 i 30 godina, najstarijoj je bilo 39. Dolaze sa područja cijelog Balkana, ali i iz Austrije i Njemačke. Operacija traje najviše sat vremena. Protić ima zbirku fotografija koje su mu poslale pacijentkinje sa krvavim plahtama nakon prve bračne noći. To je najiracionalniji medicinski zahvat koji postoji, jer smiješna anatomska promjena služi mitskoj predstavi, koja je suprotna stvarnosti. Manipulacija, koja može koštati do 3.000 eura, služi zadovoljavanju patrijarhalnih želja. Žene u BiH, koje udajom ulaze u strogo muslimanske familije, se četiri puta prije vjenčanja pitaju jesu li djevice.

Kult djevice prvobitno je nastao, jer su muškarci željeli biti sigurni da su djeca, koju je izrodila supruga, njihova. Djevičanstvo je kroz hrišćanstvo, kako pojašnjava istoričarka kulture Anke Bernau, postalo u Evropi važan kriterij identiteta. Radilo se o tome da država i porodica ne budu tako važni kao vjera. To je bila osnova za celibat sveštenika i časnih sestara. U islamu se polazi od toga da je djevojka nevina prije nego što uđe u brak. Seks prije braka se kažnjava sa 80 udaraca bičem - pretpostavka za to su četiri svjedoka, koja u stvarnosti ne postoje. U sekularnoj BiH Islamska zajednica na seks van braka doduše gleda kao na grijeh, ali sve vrste kažnjavanja su stvar države i državnih zakona.

Važno je da ginekolozi djevojkama koje se plaše posljedica zato što nisu djevice, ukažu na alternative. Niko ne može ustanoviti da li je jedna žena zaista djevica. To ne može utvrditi nijedan muškarac prilikom seksa, kaže Verina Wild iz Instituta za Biomedicinsku etiku u Cirihu. Ona dodaje i da se krv na čaršafu može podmetnuti. Trikovi postoje još iz srednjeg vijeka. Neovisno od toga mnoge žene prilikom defloracije uopšte ne krvare.

Zabrinutost da bi joj se upravo to moglo desiti - da ne krvari - dovela je jednu djevojku iz Sandžaka doktoru Protiću. Ona ga je zamolila, iako je još djevica, da joj pojača himen, kako bi prilikom defloracije jako krvario. Tužna istina: njena sestra je bila izložena ruglu od strane gostiju na svadbi jer tokom prve bračne noći nije krvarila. Potom ju je djever vratio njenoj familiji", piše austrijski Standard.