Erdogan je "sam sebi najveći neprijatelj"

"Jedan Erdogan ne poznaje bol", naslov je članka u listu Süddeutsche Zeitung (SZ) o reakcijama na tešku nesreću u rudniku u Somi na zapadu Turske, u kojoj je poginuo veliki broj rudara. SZ se tako osvrće na Erdoganovo ponašanje i ponašanje njegovih savjetnika, podsjećajući na fotografije, na kojima se jedan od Erdoganovih savjetnika vidi kako udara nogom jednog demonstranta u Somi.

Erdoganova strategija: ja polariziram i vladam

S tim u svezi list piše da "nesreća u Somi simbolizira tamnu stranu gospodarskog uspona Erdoganove dekade. Nacionalni dohodak se za to vrijeme utrostručio, na što premijer ponosno ukazuje. Ono što se ne spominje su radni uvjeti u Turskoj, koji su u mnogim branšama izrazito loši. Samo pet posto radnika je sindikalno organizirano, a to je Erdoganu još uvijek previše: demonstracije povodom 1. svibnja se ne smiju održavati na simboličnim mjestima, poput istanbulskog trga Taksim, već samo na rubu grada, gdje to nitko ne vidi."

Stoga se ciničnim doima, piše dalje SZ, kad šef vlade loše radne uvjete u dijelovima turskog gospodarstva naziva sudbinskim rizikom na radnom mjestu. "Erdogan se očito uzda u to da će se bol zbog mrtvih iz rudnika u Somi ponovno zaboraviti i potisnuti, kao što je to bio slučaj s mnogim žrtvama drugih katastrofa u novijoj povijesti Turske, od potresa, rata s Kurdima, vojnih masakara ili prosvjeda zbog parka Gezi od prije godinu dana. Erdoganova strategija je uvijek glasila: ja polariziram i vladam. Time je podijelio zemlju i pobijedio na svakim izborima. Taj recept, barem nakon Some, ne bi trebao više tako dobro funkcionirati, jer ljudi u rudarskom području u turskoj dosad nisu bili protivnici vlade i mnogi su birali AKP. Stoga je slika Erdoganovog savjetnika, Yusufa Yerkela, koji udara na prosvjednika koji leži na cesti, tako fatalna. Jednostavna poruka te slike glasi: vaša bol nas ne zanima", zaključuje SZ.

"Propusti Ankare"

Erdoganov savjetnik je i tema komentara Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ). Taj list piše da rudarska nesreća samo po sebi nije ugrozila turskog premijera Erdogana, ali da bi opasnost za njega mogla postati njegova reakcija na nesreću: "Sa svojim mačo ponašanjem je prešao granicu, što mu mnogi Turci neće oprostiti. Ukoliko mu ne pođe za rukom da smiri uzavrelu situaciju, moglo bi se dogoditi da dođe do protureakcije. Ali nije izgledno da će mu to poći za rukom. Jer, u Somi se narugao pripadnicima obitelji žrtava, a 28. svibnja se navršava godinu dana od početka prosvjeda u parku Gezi. Dva tjedna organizatori tadašnjih prosvjeda žele demonstrirati. Za to vrijeme Erdogan mora objaviti da će se kandidirati za predsjedničke izbore. Erdogan je tako sam sebi postao najveći neprijatelj."

Die Welt se u svome članku o posljedicama nesreće u Somi osvrće na "propuste Ankare", navodeći da je Turska "propustila da se oslobodi karaktera jedne zemlje u ubrzanom gospodarskom razvoju i popne se u ligu razvijenih civilnih društava, u kojima su potrebni sigurnosni standardi ne samo zapisani u zakonicima, već se i podrazumijevaju. Bilo da se radi o zdravstvu ili reguliranju radnog vremena, poštivanju sindikalnih prava ili izgradnji jedne sigurne infrastrukture - svugdje se u toj zemlji može ukazati na manjkavosti Trećeg svijeta."

Von der Leyen na Kosovu

List Die Welt, pored nesreće u Turskoj, piše i o posjetu njemačke ministrice obrane, Ursule von der Leyen Kosovu. Die Welt se tako osvrće na njezinu izjavu u kojoj je poručila da vojnu intervenciju NATO-a tijekom sukoba na Kosovu prije 15 godina ne smatra kršenjem međunarodnog prava te da je time proturječila bivšem kancelaru Gerhardu Schröderu, koji je imao suodgovornost za zračne napade NATO-a. "Dugo prije toga su postojala jasna upozorenja, dokazi i izvješća o teškim kršenjima ljudskih prava, o prijetećem genocidu", prenosi Die Welt izjavu ministrice von der Leyen. List navodi i njezinu opasku da je više puta u pomoć tada pozvano Vijeće sigurnosti UN-a i da se stoga tadašnja situacija na Kosovu ne može usporediti s aneksijom Krima od strane Rusije.

"Misiju KFOR-a je ministrica ocijenila kao uspješan primjer za mirno rješenje konflikta. Razvoj u toj balkanskoj zemlji, kazala je ona, na impresivan način pokazuje kako se iz gotovo bezizlazne situacije može pronaći put u mirnu budućnost", piše Die Welt. List također napominje da je Njemačka još uvijek na Kosovu zastupljena sa 700 vojnika te da je to s 15 godina najduža misija Bundeswehra, ali i da je Von der Leyen dala do znanja da tu misiju, i nakon toliko godina, smatra opravdanom.

SZ u članku o posjetu njemačke ministrice vojnicima Bundeswehra na Kosovu piše da se Von der Leyen rado htjela sastati i s političkim predstavnicima Kosova, ali da do toga ipak nije došlo zbog predizborne kampanje za prijevremene izbore, zakazane za lipanj. "Sporni premijer Hashim Thaci se ponovno kandidirao te se u njemačkom ministarstvu obrane, prema navodima iz vojnih krugova, pojavio strah da bi se susret Von der Leyen i Thacija mogao instrumentalizirati za kampanju. Ali se tu onda pojavio još jedan problem. Naime, njemačka ministrica se rado htjela susresti sa svojim kosovskim kolegom, ministrom sigurnosti Agimom Cekuom. Ali kosovska strana je, prema navodima iz vojnih krugova, susret s Thacijem stavila kao uvjet za razgovore s Cekuom: ili oba ili nijedan. Na to je Von der Leyen odlučila da se ne susretne ni s jednim od njih", piše SZ.