Energetska sigurnost ključno pitanje

Situacija u Ukrajini dominirala je sastankom lidera ekonomski najrazvijenijih zemalja EU, SAD, Japana i Kanade. Ukrajinska kriza nije bila samo tema razgovora posvećenih spoljnoj politici, već je poslužila i kao okidač ubrzanih razgovora o energetskoj sigurnosti, odnosno obezbjeđivanju različitih i sigurnih izvora energenata. U svjetlu još jedne krize sa isporukama ruskog gasa preko Ukrajine, partneri iz G7 ponudili su EU pomoć u realizaciji „hitnog energetskog plana za zimu 2014-2015 godine.

Istovremeno, sa sastanka u Briselu Moskvi je poručeno da “energente ne koristi kao političko oružje”. “Lideri G7 su se dogovorili da pomognu Ukrajini da smanji rizike odnosno obezbijedi rezličite izvore energenata.Istovremeno ćemo pomoći i zemljama Centralne i Istočne Evrope da osiguraju svoju energetsku bezbjednost. A svaka od zemalja G7 će napraviti svoje procjene u oblasti energetskog sektore, identifikovati potencijalne rizike od poremećaja na tom polju i predvidjeti načine prevencije”, izjavio je američki predsjednik Barak Obama poslije sastanka u Briselu.

EU bi na junskom samitu lidera (27.06.) trebalo da razmotri nacrt nove evropske energetske strategije koja bi zemljama člnicama omogućila da smanje zavisnost od isporuka gasa, nafte i uglja iz Rusije, i da se okrenu domaćim, ali i obnovljivim izvorima kao što su solarna energija i snaga vjetra. EU, koja iz Rusije nabavlja skoro trećinu potrebnog prirodnog gasa, razmatra i mogućnosti uvoza ovog energenta iz SAD. O ovakvoj saranji razgovara se i u okvirima pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD-a i Evropske unije, koji bi, ako se zaključi, bio najveći sporazum tog tipa na svijetu.

Energija i klima “ruku pod ruku”

Da će pitanje energetske sigurnosti ići “ruku pod ruku” sa naporima u brobi protiv klimatskih promjena, naglasio je preds,ednik Evropske komsije, Žoze Manuela Barozo:“Što manje budemo zavisni od fosilnih goriva, koja se ponekad nalaze u problematičnim dijelovima svijeta, i više se oslanjali na domaće obnovljive izvore, to će bezebjednost isporuke energije biti bolja, a ispušatnje štetinih gasova u priorodu manje”, izjavio je Barozo najavivši ubrzane napore G7 u pripremi klimatske konferencije u Parizu zakazane za slijedeću godinu:

“G7 su se dogovorili da je to ključni datum za globalnu akciju u cilju zaštite klime. Nadamo se da ćemo do tada postići i zajednički pristup koji će pratiti naše već preuzete nacionalne obaveze.”

Lideri sedam najvećih razvijenih industrija svijeta ocijenili su da bi se već u martu slijedeće godine moralo izaći sa novim ambicioznim ciljevima za smanjenje emisije štetin gasova koji već pokazuju uticaj na promjenu klime i porast temperature u svijetu.

“Dogovorili smo se da budemo prvi u borbi protiv klimatskih promjena, koje predstavljaju opsanost po našu okolinu, ekonomiju ali i nacionalnu bezbjednost”, poručio je Obama poslije sastanka G7. On je podesjetio da su SAD predložile nove stnadarde prema kojima bi emisija ugljendioksida iz američkih elektrana smanjila za 30 pocenata do 2030. u odnosu na 2005. godinu. U EU kažu da očekuju da bi do 2020. trebalo da ispune ali i premaše cilj od 20 procenata manje emisije gasova odgovornih za efekat „zelene bašte“, dok je ideja da se ta emisija na teritoriji Unije smanji za 40 procenata do 2030. Zajednički cilj je da se globalno zagrijavanje Zemlje zadrži na ispod 2 stepena celzijusa u odnosu na predindustrijski period.