Egzodus njegovateljki koje rade u kućnoj njezi kod Nijemaca

Damaris Šulc-Pepel iz Ansbaha u Bavarskoj ima oca kojem je potrebna njega. I pored progresivne demencije on je donedavno mogao da živi u svom domu, u Bonu, ali samo zahvaljujuću 24-časovnoj njezi dvije Poljakinje. „Onda je u Evropu stigao korona-virus. I odjednom nismo više nikog imali za mog oca", kaže Šulc-Pepel.

Jedna njegovateljka je bila u panici kada se prehladila i otputovala je prije vremena. Koleginica koja je trebalo da je zamijeni nije se usudila da dođe u Njemačku. Bojala se da bi na putu dugom hiljadu kilometera mogla da se inficira korona-virusom i da onda zarazi starijeg čovjeka, ali i toga da više ne može da se vrati kući. Uz mnogo sreće Damaris Šulc-Pepel je uspjela oca da smjesti u jedan dom za kratkotrajno zbrinjavanje. Šta će nakon toga biti, neizvesno je.

Mnogo negovateljki se ne vraća

Dvadeset četvročasovnu njegu u Njemačkoj pružaju pre svega žene iz zemalja istočne i jugoistične Evrope, poput Poljske, Rumunije ili Hrvatske. Na mnogim mjestima kretanje je sada strogo ograničeno, autobusi više ne voze, na granicama se kontroliše.

Udruženje za kućnu brigu i njegu (VHBP) u okviru kojeg su organizovane posredničke agencije, smatra da je stanje alarmantno.

Šef tog udruženja, Frederik Zebom strahuje da bi od sljedeće nedjelje, poslije uskršnjih praznika za potrebe kućne njege u Njemačkoj moglo da nedostaje između 100.000 i 200.000 njegovateljki ili njegovatelja: „Kada je riječ o osobama koje rade legalno primjećujemo određenu stabilnost", kaže Zebom. „To znači da one znaju da cijene to što su ovdje zdravstveno osigurane. Njih je moguće ubijediti da ovdje ostanu, zahvaljujući dobroj podršci i savjetima agencija.” 

Kada je riječ o onima koji rade na crno, a to je najveći dio tržišta, moglo se vidjeti da su mnoge njegovateljke brzo napustile zemlju, a na njihovo mjesto nije došao niko drugi.

Osveta ilegalnog zapošljavanja

I do 300.000 domaćinstava u Njemačkoj zapošljava žene koje pružaju 24-časovnu kućnu njegu. Devedest odsto njih međutim radi na crno, procjenjuju stručnjaci. Bez radnih dokumenata, prema navodima njemačke policije, više ne mogu da uđu u zemlju.

Ukoliko njegovateljke ne budu mogle da se vrate, opstanak 24-časovne kućne njege će biti doveden u pitanje, upozorava profesor Mihael Izfort sa Njemačkog instituta za primijenjeno istraživanje zdravstvene njege (dip) iz Kelna: „One su važne za sistem – bez obzira da li rade legalno ili na crno."

Domovi jedva da imaju sobe za karantin

Stručnjaci za pitanja njege smatraju da nedostaje sveobuhvatni plan za slučaj pandemije. Pored ambulantnih njegovateljskih usluga i ambulantne intenzivne njege, veliki sektor kućne njege je zaboravljen, kritikuje Izfort. Kako bi se suzbila kriza u oblasti njege, neophodna je hitna pomoć. Gradovi i opštine bi trebalo da omoguće posebne telefonske brojeve za osobe kojima je potrebna njega i za njhove porodice, a njegovateljskim kapacitetima u ambulantama i domovima bi trebalo centralno rukovoditi. 

Alternativa kućnoj njezi, poput staračkih domova i domova za njegu, sve je manje. Savezne pokrajine Bavarska i Donja Saksonija već su uvele zabranu primanja novih lica u staračke domove, kako bi spriječile nove zaraze korona-virusom. To se ne odnosi da ustanove koje za nove stanare mogu da garantuju da će prethodno četvrnaest dana biti u karantinu. Prema istraživanu javnog servisa BR trenutno je to teško moguće u bilo kom domu. Čak i osobe koje imaju mesto u domu, a neko vrijeme su provele u bolnici, u dom mogu da se vrate samo ako u njemu mogu da budu izolovane.

Uzor Austrija

Pogled preko granice pokazuje da su i druga rješenja moguća: Austrija od 2007. godine ima zakon koji reguliše pravila kućne njege, koji u velikoj mjeri daje pravnu sigurnost, kako njegovateljima, tako i osobama kojima je pomoć potrebna. Takođe, pored novca za njegu, postoji još i mjesečni dodatak u iznosu i do 550 evra. Rad na crno u kućnoj njezi gotovo da više nije problem.

Tokom korona-krize Austrija je obezbijedila i jedan specijalni fond za postavljanje hotlajn linija za njegu, a u klinikama za rehabilitaciju je obezbijedila hitno potreban prostor za ljude kojima je neophodna njega. Vlada u Beču je uostalom uvela i bonus od 500 evra za sve njegovateljke, koje i pored korona-krize svoj ugovor produže na najmanje četiri sedmice.

ts,br,dr