Dva skupa u Dobrovoljačkoj

2. i 3. maj 1992. godine su, prema analitičarima, ključni datumi u odbrani Sarajeva i BiH u proteklom ratu. Jedinice bivše JNA tada su zaustavljene u pohodu na zgradu Predsjedništva, a predsjednik BiH Alija Izetbegović je zarobljen i odveden u Lukavicu. Razmijenjen je za komandanta 2. vojne oblasti bivše JNA (Jugoslavenske narodne armije) generala Milutina Kukanjca 3. maja. Tokom razmjene, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici došlo je do pucnjave i pogibije pripadnika JNA.

„Napad na Sarajevo, koji je počeo u proljeće 1992. godine, početkom maja te godine dobija karakteristične oblike oružane agresije, i građani Sarajeva 2. i 3. maja imaju svako moralno pravo da odaju počast svima koji su dali živote za odbranu Sarajeva, BiH i budućnost zajedničkog života u ovoj zemlji“, kaže aktivista Srpskog građanskog vijeća Sretko Radišić. Boračke organizacije iz Federacije BiH najavile su da će i ovog 3. maja u ulici Hamdije Kreševljakovića obilježiti stradanje 13 bh. patriota.

Ko je pucao u pukovnika Radulovića?

Komentirajući događaje u Dobrovoljačkoj 3. maja 92. i najavu obilježavanja stradanja poginulih pripadnika JNA, Radišić podsjeća da je bivša JNA tada razarala Sarajevo, ali da „dvadeset godina nakon rata treba izraziti žaljenje što je došlo do nerazumnih žrtava“. „Ono što mogu reći kao čovjek, kao roditelj, jeste da svakom roditelju, sestri, kćerki, sinu... treba dozvoliti da oplače svog najrođenijeg ako je tu izgubio život. Vjerovatno se, u osnovi, radi o mladim životima, mladim osobama koje su na neki način bile zavedene. To su uzalud date žrtve“, kaže Radišić.

U intervjuu za Federalnu televiziju, sporne događaje u Dobrovoljačkoj u srijedu (2.5.) opisao je bivši pripadnik Specijalne jedinice MUP-a BiH Zoran Čegar. Kazao je da je JNA prekršila detalje dogovora o povlačenju iz Sarajeva te pojasnio kako je došlo do „incidenta“. „Gore smo zatekli šest mrtvih ljudi. Bila je jedna žena, jedan vojnik, tri pukovnika i jedan potpukovnik. Incident je nastao zato što je jedan, da kažem naš, to nije moj ali eto iz Sarajeva je, otvorio vrata (transportera) i od pukovnika, mislim da je to bio pukovnik Radulović, tražio revolver Crvene zastave. Ovaj mu nije dao i on mu je uzeo i sasuo mu rafal u glavu“, kazao je Čegar.

Žrtve mentalne okupacije

Politički analitičar Enver Kazaz kaže da je u Dobrovoljačkoj 3. maja „počinjen ratni zločin koji ne služi na čast onima koji baštine oslobodilačku borbu Armije BiH“. „Negirati taj ratni zločin podrazumijeva duvati u njedra negatoru genocida i Karadžićevom ideološkom zombiju Miloradu Dodiku. Političke elite i razne nevladine, odnosno boračke orgnizacije u sve tri etnije drže građane BiH kao taoce svoje interpretacije rata i mentalne okupacije“, ističe Kazaz.

„Da sam gradonačelnik Sarajeva, pridružio bih se tim ljudima koji obilježavaju mjesto stradanja u Dobrovoljačkoj i pozvao ih da se poklonimo, ne samo žrtvama na Markalama, nego i žrtvama u Grabovici itd. Takve geste nema jer su naše političke elite amoralne hulje koje žele samo moć“, kaže Kazaz.

Bez sudskog epiloga

Slučaj „Dobrovoljačka“ još nema sudski epilog. Tribunal u Hagu te sudovi u Londonu i Beču ustanovili su da nema dokaza na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da je u Dobrovoljačkoj 3. maja data naredba za otvaranje vatre na kolonu JNA, te oslobodili odgovornosti bivše vojno-političke zvaničnike BiH Ejupa Ganića i Jovana Divjaka. Jedinu naredbu 3. maja u Dobrovoljačkoj koju su zabilježile kamere izdao je tadašnji pukovnik Teritorijalne odbrane BiH Jovan Divjak; „Ne pucaj!“

Tužiteljstvo BiH u međuvremenu je obustavilo istragu koja se vodila protiv 14 osoba u slučaju „Dobrovoljačka“, među kojima i istrage protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka, Hasana Efendića i Dragana Vikića, ali je istraga u ovom slučaju nastavljena „zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina, jer je na žrtve otvarana vatra nakon što su bile onesposobljene za borbu ili dok su se nalazile u sanitetskom vozilu“. Istragu u slučaju „Dobrovoljačka“ vodi i srbijansko tužiteljstvo.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić