Migranten Rechtsterrorismus

Opasnost koja prijeti od desničara, i vlasti, a i društvo zanemaruju već godinama, smatraju mnogi migranti u Njemačkoj. Kostas Dimitriou, predsjedavajući Udruženja grčke zajednice u Njemačkoj je uvjeren da je, posebno posljednjih godina, pažnja bila mnogo više usmjerena na opasnost koja prijeti od islamističkog terorizma i ljevičara i dodaje: "Samim tim se na opasnost desničarskog ekstremizma nažalost gledalo kao na nešto bezopasno." Bivša poslanica u Bundestagu iz redova socijaldemokrata, Lale Akgin je mišljenja da je politka u prošlosti ovaj problem zataškavala "kako se ne bi uvijek iznova vraćali u vode desničarske politike."

Znatno manji problem u Njemačkoj nego u drugim državama

No, svjetska javnost vrlo pažljivo posmatra desničarske partije, kao i zvaničan odnos vlasti prema ovim strujama. Jer, Njemačka je pod velikim teretom svoje nacističke prošlosti. Međutim, u Njemačkoj je taj problem na relativno niskom nivou, kaže Agkin. "Ako uporedite Žan Mari Le Pena u Francuskoj, koji u ovom trenutku uživa podršku oko 18 odsto biračkog tijela, i desničarske partije u Njemačkoj koje imaju ispod pet odsto podrške, jednostavno vidite da je problem u Njemačkoj znatno manji nego u drugim državama. I vjerujem da se upravo zbog toga situacija pokušavala zataškati", smatra Lale Akgin.

I Akgin i Dimitriou su saglasni da se tendenciji desničara jedino može suprotstaviti ciljanim mjerama prevencije. Dimitriou smatra da je njemačka vlada napravila grešku što je smanjila sredstva namijenjena borbi protiv desničarskog ekstremizma. Umjesto toga sredstva su preusmjerena na borbu protiv islamističkog i ljevičarskog ekstremizma. Kostas Dimitriou se nada da će se, nakon što je otkrivena serija ubistava koju su počinili neonacisti, mišljenje promijeniti. "A to znači da će se morati mnogo više investirati u prevenciju u školama kao i u samom društvu", smatra predsjedavajući Udruženja grčke zajednice u Njemačkoj.

Obrazovanjem spriječiti da mladi postanu žrtve desničara

Lale Akgin se oslanja na prevenciju, ali takođe i na bolje obrazovanje djece. "Djeca se moraju obrazovati, mora se pobrinuti za to da takve grupe ne predstavljaju nikakvu atrakciju za djecu", naglašava Akgin. Djeci se mora jasno staviti do znanja da na taj način neće riješiti svoje probleme. To znači i da se ne mora raditi samo u školama, već posebno sa mladima koji su trenutno bez posla, sa mladima koji žive u socijalno problematičnim dijelovima grada, i pobrinuti se za to da oni ne postanu žrtve ovih grupa."

A to što je serija ubistava toliko godina ostala neotkrivena, Akgin vjeruje da su to propusti državnih institucija. "Politika sada mora da uradi sve da obezbijedi transparentnost. Takođe, treba jasno staviti do znanja u kolikoj mjeri su državne institucije u to uključene. Prvenstveno mislim na zaštitu ustava, odnosno na službe za zaštitu ustavnog poretka u saveznim pokrajinama. A s tim u vezi i koliko povjerenja ima domicilno stanovništvo, migranti, ali i čitav svijet, u institucije njemačke države, kao i to da se ono u izvjesnoj mjeri mora obnoviti."

A povjerenje migranata se zapravo mora ponovo pridobiti, jer njihovo mišljenje je često da 'kada se radi o njima, država ne gleda na to kao što bi gledala na probleme domicilnog stanovništva', kaže Agkin i dodaje: "Povjerenje se može obnoviti samo jednom veoma rigidnom obrazovnom politikom."

Autorka: Mirjana Dikić / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić