Dugi putevi životnih namirnica

Odkako je postalo poznato da je u brojnim europskim zemljama konjsko meso završilo na tanjuru, što zapravo niko nije sumnjao, nadležni su u potrazi za krivotvoriteljima deklaracija. Polovinom januara otkriven je prvi slučaj, a potraga za krivotvoriteljima se odvija sporo. Samoposluge u Irskoj, jedna francuska firma koja kupuje na Cipru i jedna hladnjača na sjeveru Njemačke su pod sumnjom. Tragovi vode po cijeloj Europi. Meso navodno dolazi iz Rumunije, navodno jer ne postoje smjernice u EU koje propisuju označavanje prerađenih mesnih proizvoda. "Mi moramo primjerice dokumentirati od koga smo dobili robu i gdje je isporučujemo," kaže Rene Soldner, šef stručnog odjela u jednom velikom logističkom preduzeću u Njemačkoj.

„Propisi za obilježavanje nisu dovoljni“

Ukoliko se paleta sa zapakovanim proizvodima kao što su kartoni mlijeka ili sira, isporučuje u druge zemlje, onda ova firma radi sa lokalnim partnerima u mjestu gdje se proizvodi isporučuju. Proizvodi se prepakiraju, privremeno skladište i prolaze kroz brojne ruke. Odakle tačno potiču određeni proizvodi prekupci ne znaju neizostavno. "Propisi za obilježavanje proizvoda su nedovoljni," kaže stoga Frank Waskow iz Centrale potrošača u njemačkoj saveznoj zemlji Sjeverna-Rajna Vestfalija. Zaraza govedinom 90-tih godina dovela je do toga da su uvedena pravila kada je riječ o goveđem mesu tako da je bilo jasno odakle roba potiče. No ovi propisi važe samo za sirovo meso. "Ukoliko se meso samo posoli ili se u bilo kojoj formi obrađuje onda pravila o označavanju više ne važe," kaže Waskow. Još nejasnije je porijeklo brojnih drugih proizvoda kao što su lazanje, pica ili jogurt. 

Naprimjer jogurt - još 90-tih godina je Stefanie Boege sa Instituta u Wupertalu, istraživala odakle potiču pojedini dijelovi jogurta od jagoda. Rezultat: Bakterije potiču iz Sjeverne Njemačke, a prerađivane su na jugu zemlje skupa sa jagodama sa poljskih plantaža i sastojcima iz Nizozemske. U konačnici je  jedno preduzeće iz Düsseldorfa bilo zaduženo za stavljanje deklaracije na čaše koje dolaze iz Bavarske.

Niski troškovi

Niski troškovi transporta dovode preduzeća u iskušenje da životne namirnice proizvode što je moguće jeftinije - bez obzira gdje. Aktivisti na zaštiti životne okoline neprestano upućuju na ovaj problem. Tako dolazi i do nejasnih puteva kojim prođu određeni porizvodi kao na primjeru čuvenih rakova iz Sjevernog mora. Prije nekoliko godina je obznanjeno da njemački proizvođač svoje rakove šalje na putovanje dugo 5000 kilometara do Maroka i natrag. Radnici u Maroku su dobijal nekoliko eura za ljuštenje rakova i slali ih kao gotove proizvode u pravcu Sjevernog mora.

Autori: Julia Mahncke/Zorica Ilić

Odgovrna urednica: Belma Fazlagić-Šestić