Dug put do reforme eurozone

„Unija je nepodijeljena i nedjeljiva“. Ove riječi potiču iz saopštenja EU povodom 60 rođendana obilježenog u martu ove godine. Po mišljenju predsjednika Vijeća Evropske unije Donalda Tuska Unija se od takvog stava udaljila. On je na samitu EU govorio o podjeli Unije na zapad i istok i to o pitanju migracione politike i podjeli Unije na sjever i jug kada je riječ o ekonomskoj i monetarnoj politici. Iako je nekoliko šefova država i vlada to negiralo, za vrijeme zajedničke večere, održane u četvrtak, pokazalo se da je Tusk u najmanju ruku, kada je riječ o politici useljavanja bio u pravu. „Pred nama je još mnogo posla. Stajališta se nisu promijenila“, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Ona je došla do ovakvog zaključka nakon što je nekoliko zemalja, ne samo istočnoevropskih, odbilo da u kriznim slučajevima prihvati tražioce azila iz „frontalnih država" kao što su Italija i Grčka. Također nema jedinstvenog stava o tome kako treba izgledati solidarnost među zemljama članicama. Spor je prebačen na naredni sastanak koji se održava u junu naredne godine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron novim podstrekom želi staviti EU na nove osnove kao što je i najavio dva dana nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Ekonomska i monetarna unija bi trebale biti produbljene i proširene. Očekuje se da će investicije i otvaranje novih radnih mjesta biti fokusirane na Italiju, Grčku, Španiju, Portugal i Francusku. Austrijski kancelar u odlasku Christian Kern kaže da mu nedostaju „jasni agresivni ciljevi i kod borbe protiv nezaposlenosti". „Mora se više govoriti o ciljevima Unije, a ne o njenim instrumentima", izjavio je Kern koji smatra da Njemačka premalo investira.

Kada je riječ o zajedničkoj monetarnoj uniji njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da unutar EU postoji jedinstvo da se ekonomska i monetarna unija moraju jačati i da u tom slučaju postoji još mnogo otvorenih pitanja. Merkelova je govorila o približavanju privrede unutar eurozone.

Kada je riječ o planiranom uvođenju dužnosti evropskog ministra finansija, predsjednica Litvanije Dalia Grybauskaite kaže da mnoge stvari još uvijek nisu konkretne. „Mnogo slušamo o novoj funkciji, ali moramo razgovarati o odgovornosti i zadacima". Trenutno ekonomski gledano dobro vrijeme se treba koristiti za to da se naredne krize uzmu za ozbiljno, kaže Grybauskaite i dodaje: „Trenutno je sve mirno. Osim toga je još otvoreno pitanje koje je reforme potrebno izvršiti bez da evropski ugovori moraju biti mijenjani u dugogodišnjim procesima".

Istočni Evropljani ostaju skeptični

Mnoge istočnoevropske zemlje, kao što je Poljska, koje nemaju euro kao platežno sredstvo i koje to u dogledno vrijeme i ne žele imati, takve stvari posmatraju dosta skeptično. Njima sve miriše na „Evropu sa različitim brzinama". To je isključivo navedeno u rimskoj deklaraciji povodom 60 rođendana. Međutim, tzv. Višegradske države ne kriju da ne žele zaostajati. Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker zbog toga želi, što je prije moguće, proširiti eurozonu. I nacionalističke vlade u Poljskoj, Mađarskoj i drugim državama su prema evropskim ugovorima obavezne uvesti euro kao zajedničku valutu. Samo je Danska iz toga isključena. Kada je riječ o reforama eurozone predsjedavajući Vijeća EU dodaje gas. On je najavio čitav niz posebnih samita i susreta kako bi u junu 2018. bio donešen zaključak.

Primjer odbrana?

Šefovi država i vlada zemalja članica EU su u jednoj oblasti pokazali jedinstvo. Usvojili su zajedničku odbrambenu politiku i politiku naoružavanja koja obuhvata 25 od 28 zemalja članica. Za Emmanuela Macrona je to stepenica prije formiranja evropske vojske i zaštite evropske granice što je također najavio u svom govoru nakon pobjede na izborima. Iz diplomatskih krugova u Briselu se navodi da Macron sada čeka Angelu Merkel. Ukoliko se formiranje vlade u berlinu otegne ambiciozni plan EU mogao bi biti poljuljan. Naredni samit država članica eurogrupe će biti održan polovinom februara.