1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Drugi talas korone stiže u Njemačku

5. august 2020

Borba protiv korona virusa u Njemačkoj do sada je tekla realtivno dobro. Ali, sada sve više zaraženih turista putuje. A počinje i nova školska godina. Da li je Njemačka spremna?

https://p.dw.com/p/3gR0n
Školarci pod maskama
Školarci pod maskamaFoto: picture-alliance/dpa/J. Büttner

Meklenburg-Prednja Pomeranija, Hamburg, Berlin, Brandenburg, Šlezvig-Holštajn i Sjeverna Rajna-Vestfalija… Do sredine sljedeće sedmice u šest od šesnaest njemačkih saveznih pokrajina počinje nova školska godina. Nakon zatvaranja škola u martu, onlajn-nastave od kuće tokom čitavih mjesec dana i samo povremenih odlazaka u školu prije ljetnjeg raspusta, sada je u planu povratak na normalnu školsku nastavu. Hoće li to izaći na dobro?

Pročitajte još i: Korona: Kad dolazi drugi talas?

„Svi mi čeznemo za normalnošću. Ali trenutno se nalazimo u situaciji koja nije normalna", upozorava Suzane Jona, predsjednica ljekarskog udruženja „Marburški savez". S obzirom na to da raste broj infekcija ona smatra da je u Njemačkoj već sada krenuo – za pandemiju tipičan „drugi talas". „Već je krenuo drugi, niži talas", ocijenila je Jona u intervjuu za list „Augzburger algemajne".

Popušta disciplina

Ova ljekarka upozorava da, sve dok se ne pronađe lijek protiv Kovida 19, talas infekcija može da se suzbije samo pridržavanjem pravila o odstojanju i higijeni. Ali za to je i dalje potrebna disciplina, a ona kod sve više građana Njemačke – popušta. U kojoj mjeri će sada đaci poštovati nova pravila predviđena za novu školsku godinu?

Znak za odstojanje
Da li će maska biti obavezna i u učionicama ili samo između časova?Foto: picture-alliance/dpa/J. Büttner

Drugačije kretanje u školskim zgradama, bez drugih učenika koji idu iz suprotnog smjera, odvojeni prostori u dvorištu za svaki razred tokom odmora i vremenski različiti rasporedi časova: time bi trebalo da se obezbijedi da što manje učenika bude u direktnom kontaktu. „To nema smisla ako se ujutru sretnete u gradskom prevozu, razmjenjujući poljupce i onda dođete u školu i držite odstojanje", upozorava pred početak nove školske godine u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji direktor gimnazije u Rostoku Markus Rimer.

Rame uz rame u učionicama

Međutim, obaveza držanja odstojanja važi samo van učionica, jer u njima će ponovo biti popunjena sva mjesta. Samo tako je moguć povratak na uobičajenu, normalnu nastavu. Za sve drugo nedostaje nastavno osoblje. Najmnogoljudnija pokrajina, Sjeverna Rajna-Vestfalija, zato traži od učenika i nastavnika da nose maske i u učionicama – od petog razreda nadalje. Druge pokrajine smatraju da je to pretjerano i za sada traže da se maske nose samo između časova – dakle prilikom dolaska i na odmorima.

Pritom je već sada očigledno da će se u školske klupe vratiti i zaraženi učenici. Prva analiza korona-testova koji se odnedavno nude za turiste koji se vraćaju iz rizičnih područja, pokazuju da u prosijeku 2,5 odsto testiranih sa sobom donosi virus. Doduše, samo oko 40 odsto povratnika pristaje dobrovoljno da se testira. Dakle, stvarni procenat može da bude – i manji i veći.

Kada dolazi obaveza testiranja?

Savezni ministar zdravlja Jens Špan zato radi na zakonu koji predviđa obavezna testiranja: „Imamo prve nacrte, ali to želimo dobro da usaglasimo s drugim zemljama, jer on tamo treba da bude sproveden, na aerodromima i na željezničkim stanicama. Do tada važi obaveza dvonedjeljnog karantina za povratnike iz rizičnih područja."

Pročitajte još i: Škola uprkos koroni – kako će to funkcionisati?

Ali toga se pridržava sve manje putnika, pogotovo zato što im je djelimično veoma lako da izbjegnu obavezni karantin. Onaj ko recimo iz SAD putuje u Berlin, na aerodromu u ruke dobije papir na kojem piše da je po dolasku obavezan da se javi lokalnoj zdravstvenoj ustanovi. Ali upoređivanja podataka između službi dviju zemalja nema. Članovi porodice putnika-povratnika, čak i ako s njim žive pod istim krovom, tokom perioda predviđenog za karantin mogu i dalje slobodno da se kreću.

Biće više zaraženih

Minhenska virusološkinja Ulrike Procer takođe upozorava da test može da bude i negativan, zato što je osoba još u periodu inkubacije i pozitivna postaje tek nakon tri-četiri dana. „Tu sumnju mogu da isključim samo ako se u roku od četiri, pet dana još jednom testiram, a do tada, dok nemam dva negativna testa, trebalo bi da izbjegavam kontakte", rekla je Procer u intervjuu za javni servis ARD.

Na rastući broj infekcija, vlasti i zdravstvene službe planiraju da odgovore tako što će lokalna ili regionalna žarišta virusa što je brže moguće otkriti i staviti pod kontrolu. Predsjednica „Marburškog saveza", Suzane Jona, smatra da su bolnice spremne za povećanje broja zaraženih Kovidom 19. S obzirom na to da drugi talas sporije raste, kreveti na odjeljenjima intenzivne njege ovoga puta neće paušalno biti stavljeni na raspolaganje u čitavoj zemlji, već će se njihov broj povećavati u nekoliko etapa. „Sve dok tokom najvišeg stepena uzbune i ekspanzije ne budu iskorišćeni svi raspoloživi kapaciteti na odjeljenjima intenzivne njege, za pacijente oboljele od Kovida 19", kaže ljekarka.

Transparent: rasteretite roditelje - pravo na obrazovanje i brigu
Demonstraciej za otvaranje obdaništa i školaFoto: Reuters/F. Bensch

Bez novog lokdauna!

Istovremeno, političari žele da se uobičajeni, svakodnevni život održi što je moguće duže. Ono što svakako žele da izbjegnu jeste novo zatvaranje kompanija, prodavnica, ali i škola u čitavoj zemlji. „Naše čvrsto političko uvjerenje je da ono što se dogodilo početkom godine više ne smije da se ponovi", naglašava ministarka obrazovanja Šlezvig-Holštajna Karin Prien u intervjuu za radio Dojčlandfunk. Ona govori i u ime svojih kolega iz ostalih saveznih pokrajina, koji u novoj školskoj godini žele da ponude što normalniju nastavu u školama.

Pročitajte još i: Da li zaista „virus u Njemačku dolazi sa Balkana“?

Političari se pritom pouzdaju i u pomoć tehnike. Korona-aplikaciju, koja prati da li je korisnik bio u kontaktu sa zaraženom osobom, u međuvremenu koristi 16,5 miliona njemačkih građana. Od pomoći bi trebalo da bude i aplikacija koju je razvio Institut Robert Koh, koja korisniku mjeri puls, broj pređenih koraka i druge stvari, a svi ti podaci ostaju na raspolaganju nauci.

Njemačka krivulja

Projekat se u međuvremenu toliko razvio da će monitoring-sistem za identifikaciju žarišnih grupa uskoro biti dostupan onlajn. „Prije dvije sedmice smo kvantitativno mogli da obavimo prve analize i to se veoma dobro poklapalo sa prognozama u vezi sa razvojem situacije kada je riječ o gripu”, kaže za DW Dirk Brokman, epidemiolog berlinskog Humbolt-univerziteta i Instituta Robert Koh.

Naučnik je uvjeren da aplikacija može da pomogne da se još bolje predvide dalja dešavanja u vezi sa korona virusom. „Taj proces sada možemo da automatizujemo, tako da zapravo dnevno možemo da utvrdimo krivulju koja se tiče Njemačke."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android