Dramatično zaoštravanje situacije na Kosovu

"Ponavljam: Neće biti novog rata na Kosovu", rekao je u četvrtak navečer (02.02.) predsjednik Kosova Hašim Tači više puta u zajedničkom intervjuu sa albanskim premijerom Edijem Ramom datom medijima u Prištini. "Najvažnije je sačuvati mir i stabilnost", istodobno je (također u četvrtak) naglasio srbijanski premijer Aleksandar Vučić tokom boravka u jednom malom mjestu u blizini granice sa Kosovom, a nakon sastanka da predstavnicima Srba na Kosovu. Pa ipak posljednje vijesti sa Kosova i iz njegove okoline su lošije nego ikada ranije nakon osamostaljenja 2008. godine. Brojni mediji govore i o "dramatičnom" stanju.

Žestoke napetosti su počele počekom decembra kada je Srbija na sjeveru Kosova kao "zaštitnu mjeru" preko noći izgradila zid pored rijeke Ibar na sjeveru Mitrovice. U četiri općine na sjeveru Kosova žive skoro samo Srbi koji Kosovo nikada nisu priznali kao samostalnu državu. Mjesec dana kasnije, 04. januara  su na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisala Srbija francuske vlasti u zračnoj luci u Bazelu uhapsile bivšeg premijera Kosova Ramuša Haradinaja. On je osumnjičen za ratne zločine tokom i nakon rata na Kosovu (1999.). Srbija je zatražila Haradinajevo izručenje Beogradu. Bivši kosovski premijer je već dva puta optužen u Hagu za ratne zločine i oba puta je oslobođen. U međuvremenu je u sudu u francuskom gradu Colmar dobio novu optužnicu iz Srbije. "Nemam reći ništa novo što već nisam rekao", izjavio je Haradinaj za DW. 09. februara će biti odlučeno da li će bivši komandat Oslobodilačke vojske Kosova (UČK) biti zaista isporučen Srbiji.

Voz je vodio do eskalacije

Napetosti između Srbije i Kosova su posebice eskalirale nakon pokušaja (14. januara) srpskih vlasti da iz Beograda za Mitrovicu pošalju voz na kojem je bilo napisano "Kosovo je Srbija". Vlada u Prištini je to shvatila kao otvorenu provokaciju i na granicu sa Srbijom je poslala naoružane specijalne jedinice kosovske policije. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić je onda odlučio "u ime mira" zaustaviti voz u Raškoj i istodobno upozorio kosovsku vladu da ne koristi nasilje. Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić je bio još jasniji: "Ukoliko neko ubije Srbe na Kosovu ja ću poslati na Kosovo srbijansku vojsku". Nikolić je izjavio i da je spreman sam ići na Kosovo i boriti se. Predsjednik Kosova Hašim Tači je u intervjuu DW-u rekao da Srbija naoružava Srbe na Kosovu. Na naše pitanje odakle potiču te informacije on je rekao da za to posjeduje konkretne dokaze, ali ih ipak nije naveo.

Posrednica EU u dijalogu između Beograda i Prištine, Federica Mogherini je ove incidente na početku označila kao "bilateralni problem" između Beograda i Prištine. No vrlo brzo je ipak postalo jasno da bi situacija mogla izmaknuti kontroli. Mogherini je 24. januara pozvala na sastanak na visokom nivou sa predsjednicima i premijerima iz Srbije i Kosova. Ona je od njih zatražila da smire situaciju i da u medijima ne govore o sadržaju sastanka. "Ovo je bio moj najteži sastanak od početka dijaloga", rekao je nakon toga premijer Srbije Aleksandar Vučić zamolivši novinare da ne postavljaju pitanja. Međutim predsjednik Kosova Tači nije poštivao dogovorenu šutnju i ponovio je svoje optužbe protiv Srbije da naoružava Srbe na sjeveru Kosova i priprema aneksiju sjevera na sličan način kao što je Rusija anektirala Krim. "To je besmisleno, kako ćemo namjeravati aneksiju na našoj teritoriji. Kosovo je dio Srbije i mi nikada nećemo priznati Kosovo kao nezavisnu državu", odgovorio je srbijanski predsjednik Nikolić.

Iz Brisela je stigla brza reakcija. Mogherini je izrazila razočaranost da se obje strane nisu pridržavale dogovorenog i da su otkrile sadržaje razgovora. Ona je stoga pozvala na novi sastanak 1. februara i ponovo na najvišem nivou. Mogherini se zahvalila objema stranama "za konstruktivni angažman". "Konstruktivno" je ipak bilo samo jedno: obje strane su ovaj put poštivale dogovoreno da ne istupaju u medijima i pustile su novinare da uzalud čekaju do ponoći. No vrlo brzo je postalo jasno da nisu ni imali što reći. "To je bio zastrašujuće loš razgovor ako se uopće može govoriti o razgovoru", rekao je jedan izvor DW.    

Susret bez rezultata

Delegacija iz Prištine je zahtijevala od Srbije da prizna Kosovo kao nezavisnu državu što Beograd - kao i uvijek - odlučno odbija. S druge strane Srbija je od Prištine zahtijevala da provede dogovor o savezu općina koje su većinom naseljene Srbima što vlada u Prištini vidi kao prvi korak ka podjeli Kosova. Trenutno ne postoji ni plan za zajednička večera, kao ni dogovor na novi sastanak.  

Dijalog o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, koji je počeo 2013. godine pod posredovanjem Europske unije, je tako došao na kritičnu tačku. Kosovska vlada i brojni zapadni političari sve glasnije zahtijevaju od Srbije da prizna Kosovo. Nezavisnost Kosova, koja je proglašena 2008. godine, priznalo je više od 110 zemalja, ali ne i Srbija, kao ni pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Cipar, Rumunija i Grčka), te Rusija, Kina i brojne druge zemlje. Beograd želi ponovo imati svoju bivšu pokrajinu ili u najmanju ruku jedan njen dio. "Ukoliko Priština želi nezavisnost onda ćemo i mi zahtijevati nezavisnost za savez srpskih općina od Prištine", kaže srbijanski predsjednik Nikolić. I premijer Vučić je srbijanskoj javnosti najavio da će je"veoma brzo" informirati o pritiscima Prištine i EU. Dugogodišnje posredovanje EU u konfliktu na Kosovu je dakle očito pretrpilo novi udarac. Tako su nakon ovosedmičnog sastanka predsjednici i premijeri Srbije i Kosova napustili Brisel bez rezultata. A u Beogradu i Prištini se sve više izgovaraju riječi poput "oružje" i "rat".