Dopingom protiv stresa

Prije nego što je umro, Moritz E. je navodno bez prestanka radio tri dana i tri noći. Njegovo beživotno tijelo je pronađenu u londonskom stanu - imao je 21 godinu. Prema medijskim izvještajima, ovaj praktikant jedne investicijske banke patio je od epileptičnih napada i vjerojatno radio previše. Slučajevi kao što je ovaj, alarmiraju i Europsku komisiju u Bruxellesu. "Mladi ne smiju sami sebe izrabljivati, samo da bi poduzeće povećalo dobit", kaže SPD-ova zastupnica u Europskom parlamentu Jutta Steinruck.

Više izostanaka s posla

Slično na to gleda i osiguravajuće kuća AOK, koja je prošli tjedan objavila godišnji izvještaj o izostancima s posla 2013. Mnogi Nijemci uzimaju lijekove za poboljšavanje učinkovitosti da bi izišli na kraj s zahtjevima na poslu. "Kako bi se nosili sa stresnim situacijama na poslu, 5 posto zaposlenika je tijekom zadnjih 12 mjeseci uzimalo lijekove kao što su psihofarmaci ili amfetamini, za poboljšanje učinkovitosti", kaže zamjenik generalnog direktora znanstvenog instituta pri AOK-u (WIdO), Helmut Schröder. Pogotovo mlađi zaposlenici su često u iskušenju da posegnu za ovim stimulansima, da bi ostali pri snazi, kaže Schröder, jer ovi lijekovi djeluju protiv umora i poboljšavaju koncentraciju. Svaki dvanaesti zaposlenik, mlađi od 30 godina je pogođen, kaže on.

Problem: ovi lijekovi mogu uzrokovati glavobolju i mučninu, izazivaju ovisnost i mogu štetiti organima. Od 2002. do 2012. se povećao broj izostanaka s posla zbog uzimanja lijekova koji izazivaju ovisnost za 17 posto.

Pritisak u industrijskim zemljama

Zastupnica u Europskom parlamentu, Steinruck, kaže da ovo nije problem samo u Njemačkoj, nego u svim industrijskim zemljama. Još tijekom studija mnogi posežu za sredstvima koja poboljšavaju učinkovitost, smatra ona. "Na američkim sveučilištima, oko 25 posto studenata uzima doping." U Njemačkoj oko pet posto studenata uzima ova sredstava redovno, a to je već znak da je stanje alarmantno, kaže Steinruck.

"Previše stresa i previše opterećenja na poslu može dovesti do psihičkih problema i uzrokovati ovisnost", objašnjava Njemački savez sindikata (DGB) na upit DW-a. To se posebno odnosi na sukobe s šefovima i mobing. Ali i predugo radno vrijeme može dovesti do depresija i većoj izloženosti ovisnostima. "To se pogotovo odnosi na zaposlenike, koji svoj rad obavljaju s jakim osjećajem dužnosti", objašnjava Schröder iz instituta WIdO.

Poduzeća imaju obveze

Njemački savez sindikata naglašava obveze poslodavaca. "Dobri radni uvjeti su prema našem mišljenju najbolja prevencija od ovisnosti. Alarmantno povećanje ovisnosti u Njemačkoj je još jedan razlog da se unaprijedi vrednovanje rada u obliku adekvatne plaće, organizacija rada i sigurnost radnih mjesta", napominju iz DGB-a.

Poduzeća mogu utjecati na zdravlje svojih zaposlenika i ponudom odgovarajućih tečaja, smatra direktor Njemačkog centra za ovisnost: "Može se raditi o meditaciji ili o opuštanju i sportu. Ovi tečajevi se mogu održavati tijekom radnog vremena ili ih poslodavac može sufinancirati", kaže on.

Politička tema

Za zastupnicu u Europskom parlamentu, Juttu Steinruck je jasno da politika mora djelovati, kako bi se otežao pristup lijekovima za poboljšanje učinkovitost: "Moramo smanjiti broj lijekovi koji su slobodno dostupni na internetu." Politika mora djelovati i preventivno - za to je potrebna državna kontrola radnog vremena, kao i reguliranje plaća, tako da su dovoljne za život. "Privremeni rad, prisilna mobilnost i lažna samostalnost se zakonski moraju regulirati. To bi smanjilo pritisak na zaposlenike", kaže Steinruck.

Autori: Christian Ignatzi / Svjetlana Rezo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić