Donald Trump u očima Europljana

Donald Trump je odlučio sudjelovati u utrci za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Ono što donekle još uvijek zvuči zanimljivo američkoj javnosti, za većinu Nijemaca je gotovo nevjerovatno. Radi se o nekome ko bez imalo političkog iskustva namjerava zauzeti predsjedničku fotelju, pri tome dajući kontroverzne izjave ili zbijajući šale o hapšenju Johna McCaina za vrijeme Vijetnamskog rata. Europljani su u najmanju ruku zbunjeni - za njih je, do sada, najšokantiji bio jedan ministar financija koji vozi motor.

Zašto onda Europa smatra nekoga poput Yanisa Varoufakisa "anomalijom" u vladi jedne europske države, dok Donald Trump vodi u nekim anketama kao kandidat Republikanaca za predsjednika SAD? "Amerikanci i Europljani drugačije cijene kvalitete svojih političara", tvrdi Christopher Cermak, američki novinar berlinskog portala "Handelsblatt Global Edition".

"Trump dolazi iz privatnog sektora i smatra ga se nekim ko u politici govori istinu", kaže Cermak, koji je kao novinar pratio američke predsjedničke izbore 2008. godine.

"Ljudi u Americi vole šarolike, neobične pojave. Mediji, ali i javnost, u Europi, ja mislim, više vole umjerenije političke pojave".

Ne baš prosječan političar

Donald Trump je zasigurno neobična ličnost. Ovaj multi-milijarder poznat je po svojim poslovnim uspjesima, ali i kao voditelj TV showa "The Apprentice" (pripravnik). Svoju kandidaturu za republikanskog predsjedničkog kandidata najavio je iz svog veleljepnog Trump Towera, nebodera na njujorškoj Petoj aveniji, i to spuštajući se liftom za govornicu.

Ovaj vladar nekretnina nikada ne odustaje i postao je miljenik medija zbog svojih prostodušnih izjava. Tako je jednom prilikom izjavio da njegova "Gucci radnja vrijedi više od (predsjedničkog kandidata na izborima 2012. godine Mitta) Romneya". Bilo je i znatno kontroverznijih izjava, poput one o meksičkim imigrantima, kada je na twitteru objavio da Meksiko nije prijatelj Amerike, jer meksički imigranti unose drogu, kriminal i silovanje u SAD.

"Osoba poput Donalda Trumpa je odlična za medije", smatra Christian Lammert, profesor Američke politike na John F. Kennedy institutu za Sjeverno-američke studije na Freie univerzitetu u Berlinu. S tom tezom slaže se i Cermak: "Trump privlači medije".

"U Njemačkoj, o Trumpovoj kandidaturi se izvještava s nešto više detalja negoli o kandidaturama njegovih protukandidata, budući da je njegovo ime poznato", kaže Lammert i dodaje da su jedina druga dva kandidata o kojima se isto tako dosta priča - Hillary Clinton i Jeb Bush, i to zato što većina ljudi već zna o kome se radi.

Bitna razlika između medijskog praćenja u Americi i Njemačkoj svodi se na medijske sisteme. U Americi postoje dvije strane koje je lako razdvojiti, tako da ljudi koji su striktno desničari ili ljevičari, mogu gledati TV kanale ili čitati novine koje potvrđuju njihova politička gledišta.

"Osoba poput Donalda Trumpa zaista se uklapa u takav polariziran sistem, budući da ga mediji mogu kritizirati ili podržati", kaže Lammert.

"Europski mediji, u većini slučajeva, djelimično dijele iste stavove", smatra Cermak, objašnjavajući da zato postoji ujednačeniji stav o Trumpu.

"Javnost je zbunjena činjenicom da neko ko može reći nečuvene stvari ipak može biti cijenjen kao ozbiljna politička ličnost u Americi", kaže on. "Ne mislim da ima dovoljno razumijevanja za ovo u Europi, pa samim tim i Njemačkoj".

Tsipras nije Trump

Dok pojam "bez političkog iskustva" ima bitan značaj u Europi, u Americi, smatra Cermak, može imati i pozitivne konotacije. Amerikanci često imaju pozitivan stav o ljudima koji nisu "dio struktura", za razliku od bivše prve dame Hillary Clinton ili Jeba Busha, čiji su otac i brat već sjedili u Bijeloj kući.

"Ovdje u Europi mi još uvijek ne poznajemo fenomen nepolitičnih političara. Imamo populiste poput Jean-Marie Le Pena u Francuskoj ili grčkog premijera Alexisa Tsiprasa, koji je privukao pažnju svojom osobnošću, no koji imaju definirane političke stavove. Donald Trump je potpuno drugačija priča", kaže Lammert.

Cermak se može sjetiti samo jednog njemačkog političara koji je pokušao biti "drugačiji". Peer Steinbrück je prije dvije godine bio kandidat Socijal-demokrata za kancelara, ujedno i protukandidat Angeli Merkel. U namjeri da "šokira politički svijet", objašnjava Cermak, Steinbrück je pokazao srednji prst na fotografiji uz intervju za dnevni list "Süddeutsche Zeitung".

Njegov potez neki su ocijenili opscenim, neki djetinjastim, no nije prošao dobro ni u njemačkim političkim krugovima, niti u javnosti. Steinbrück, u svakom slučaju, nije bio jedini problem s kojim su se socijal-demokrati suočavali u to vrijeme.

Peer Steinbrück nije postao njemački kancelar. Donald Trump još uvijek se može nadati sretnom završetku svoje priče.