Dodik: Sankcije "nisu lake"

Američke sankcije zvaničnicima Republike Srpske stigle su u trenutku pokušaja obnavljanja pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, kako bi se ovo pitanje konačno pokrenulo do kraja godine. U trenutnim političkim odnosima blokada, sankcija, finansijskog kolapsa, teško je očekivati da Evropska komisija u septembru napiše pozitivan izvještaj. Sa druge strane, ako je suditi po reakcijama, sankcionisani mnogo ne mare za ovaj potez američke administracije. Naprotiv, ponosni su na njega.

- pročitajte još: Sankcije SAD-a političarima iz RS: „Napad na mirovni sporazum“

„Drago mi je da se Amerika sjetila mene. To meni imponuje. Oni imaju neke svoje namjere a to je da Republika Srpska bude razvlaštena“, rekao je da entitetski premijer Radovan Višković, komentarišući sankcije.

„Dokaz antisrpske politike"

Sankcije su uvedene zbog usvajanja spornih zakona u Republici Srpskoj, a koji se odnose na neobjavljivanje odluka Ustavnog suda BiH, ali i ostalih zbog čijih je usvajanja upozoravano posljednjih mjeseci. Nosilac liste je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kojem su ovo druge sankcije od iste administracije od 2017. godine. Slijedi ga  članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik vlade RS Radovan Višković, predsjednik skupštine Nenad Stevandić, te ministar pravde Miloš Bukejlović.

Za prvog čovjeka RS Milorada Dodika, sankcije „nisu lake“, ali su kaže dokaz da SAD vode antisrpsku politiku. Tvrdi da su sankcije zvaničnicima RS izmišljene u nemoći.

„Svi njihovi napori da nam blokiraju račune, da nam podmetnu razne smicalice da bi se ugrozila finansijska stabilnost, sa naše strane će biti analizirani i na njih će biti adekvatno odgovoreno“, poručio je Dodik, tvrdeći da RS već ima dovoljno saveznika.

„Nismo nikada imali više ljudi na globalnoj političkoj sceni koji razumiju poziciju RS ili imaju razumijevanja“, ističe Dodik.

Cijena, sitnica

Od saveznika za sada su tu Mađarska, odakle se posljednjih dana moglo čuti da sankcije demokratski izabranim političkim predstavnicima nisu dobre, i Srbija, koja je do sada balansirala u toj podršci, ali i generalno u odnosu međunarodne zajednice prema Dodiku. Ovog puta je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, bio mnogo jasniji.

„Nikada više Srbija neće zatvarati puteve za svoju braću i svoj narod i baš me briga koliku ću cijenu da platim. Uvijek ćemo biti uz naš narod u RS. Kada vam najmoćnija sila uvodi sankcije mi ćemo da kažemo jedna mala slobodarska Srbija neće da uvodi sankcije i pomoći će Republici Srpskoj“, rekao je Vučić.

Nakon stavova Dodika i Vučića, oštar odgovor iz ambasade SAD-a u BiH, odakle poručuju da sankcije nisu uperene protiv srpskog naroda i da su takve tvrdnje apsurdne.

„Svima je jasno zašto su Sjedinjene Američke Države 31. jula sankcionisale Željku Cvijanović, Nenada Stevandića, Radovana Viškovića i Miloša Bukeljovića. Gospodin Dodik i društvo mogu smišljati bajke i teorije zavjere da su on i njegovi saradnici žrtve nekakvih izmišljenih antisrpskih politika, ali istina je da je Vlada Sjedinjenih Američkih Država sankcionisala te pojedince jer su svojim djelovanjem ugrozili stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a ne zbog njihove etničke pripadnosti. Tvrdnja da su sankcije antisrpske jer su neki od sankcioniranih Srbi je apsurdna", naveli su iz američke ambasade, obrazlažući to ranijim sankcijama protiv Osmana Mehmedagića i Marinka Čavare.

Stevandiću orden

„Stavljanje na američku crnu listu zbog demokratskih prava da glasam za odluke Narodne skupštine koje smatram čuvanjem Republike Srpske i Dejtonskog sporazuma, smatram odlikovanjem za dosljednost, nepokolebljivost i nepopuštanje pred ucjenama i prijetnjama onih koji se smatraju svemoćnim", napisao je na tviteru predsjednik skupštine Nenad Stevandić.

Međutim, analitičari vjeruju da su sankcije pokazatelj da Amerika više nema tolerancije za poteze vlasti u Banjaluci i da bi one u danima koji dolaze, mogle biti još oštrije ukoliko se ne desi neki zaokret.

„U odnosu na usvojene zakone u Narodnoj skupštini, jasno je da ove sankcije treba shvatiti kao posljednju opomenu. Ako te odluke budu povučene ili stavljene van snage onda će sankcije biti uspješne bez krivičnog i drugog gonjenja", kaže analitičar iz Beograda Dušan Janjić, navodeći da su sankcije novi trend koji se koristi protiv Mađarske i Kosova, a da se uskoro može očekivati i prema Srbiji.

Upozorenja o sankcijama već mjesecima stižu i iz EU, da li pojedinačno od visokih zvaničnika ili kroz institucije. Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, iako kaže da ne može komentarisati sankcije koje su uvele SAD, da su na istom kursu sa američkom politikom kada je riječ o nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i mulitetničnosti BiH. 

„EU takođe ima okvir za sankcije i postoje opcije koje su na stolu, a jedna od poruka je i ona komesara za proširenje Olivera Varheljija - u vrijeme kada je pažnja EU usmjerena na zapadni Balkan ovo je najgori trenutak za kreiranje političkih zastoja", poručio je Satler.

Upravo na sankcije iz EU poziva bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, rekavši da je vlast u Banjaluci „izvršila brutalan udar na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavni poredak države“. Nove sankcije kaže Bećirović, važna je poruka svima.

- pročitajte još: Prve bilateralne sankcije za Dodika i Cvijanovićevu

„Zato je veoma važno da principijelnu politiku SAD, kao i UK, prate i zemlje EU. Uvođenjem opravdanih sankcija Vlade SAD Miloradu Dodiku 2017. i 2022, sankcija Velike Britanije i Sjeverne Irske iz 2022, te najnovijih sankcija SAD, jasno su markirani ključni pojedinci koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum“, kaže Bećirović.

U prošloj godini dvocifren broj sankcionisanih

Dodik je pod američkim sankcijama još od 2017, a zajedno sa ostalim političkim rukovodstvom ponovo je na listi zbog ugrožavanja sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, što u praksi znači zabranu putovanja i zamrzavanje imovine na teritoriji SAD-a.

- pročitajte još: Hoće li biti sankcija za proruske politike u BiH?

Inače, u proteklih godinu dana na crnoj listi SAD našlo se mnogo imena iz političkog i javnog života u BiH. Među njima su i bivši premijer Federacije Fadil Novalić, predsjednik ovog entiteta Marinko Čavara, te bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milan Tegeltija. Tu su i ministar zdravlja RS Alen Šeranić, kao i nekadašnji „prvi državni bezbjednjak" Osman Mehmedagić. Na listi su i Gordana Tadić, Dijana Kajmaković, Mirsad Kukrić, Dragan Stanković, Edin Gačanin.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu