Štampa: Južni Balkan čekaju burna vremena?

Pod naslovom „Ukidanje Sjevera", Frankfurter algemajne cajtung donosi tekst Mihaela Martensa u kojem se između ostalog navodi da je Gordana Siljanovska-Davkova postala prva žena na funkciji predsjednice Sjeverne Makedonije – mada bi se, kako piše autor, „ona usprotivila tom iskazu“.

„Ne zato što sebe ne vidi kao ženu, već zato što se država, čija je ona sada najviša predstavnica, iz njene perspektive i dalje zove onako kako se zvala prije preimenovanja 2018. – Makedonija. Tim držanjem nova predsjednica je već prilikom preuzimanja dužnosti proizvela skandal. Prilikom ceremonije u makedonskom parlamentu u nedelju, Siljanovska-Davkova je demonstrativno položila zakletvu državi koja se zove ’Makedonija’, poslije čega je ceremoniju, isto tako demonstrativno, napustila grčka ambasadorka.“

Autor potom objašnjava pozadinu spora i podsjeća na Prespanski sporazum između Skoplja i Atine, koji je potpisan juna 2018. i prema kojem je Makedonija promijenila ime u Sjeverna Makedonija. Navodi se da je sporazum bio dobar i za Atinu, čija je politika blokade prema Skoplju značila opterećenje i za Grčku. Za promjenu imena države na referendumu u tadašnjoj Makedoniji glasalo je 91,5 odsto građana, mada je na referendum izašlo svega 37 procenata ljudi sa pravom glasa, a zakon predviđa najmanje 50 odsto.

„Pozivi na bojkot nacionalno-konzervativne opozicione partije VMRO-DPMNE bio je uspješan, referendum je bio nevažeći. Pošto je referendum imao samo konsultativni karakter, tadašnja vladajuća koalicija predvođena socijaldemokratama prenebregla je rezultate i nametnula promjenu naziva države u parlamentu s dvotrećinskom većinom organizovanom na upitan način.“

Upozorenje iz Brisela

„Gordana Siljanovska-Davkova nikada nije priznala tu proceduru i označila ju je kao protivustavnu. Ona je sada predsjednica, dok je VMRO, partija bojkota iz 2018, na parlamentarnim izborima prošle srijede postala najjača politička snaga. Šef partije Hristijan Mickoski je, poslije neuspješnog referenduma prije šest godina, rekao: ’To je Makedonija. Makedonija je pokazala da sporazum (sa Atinom) nije prihvatljiv.’ Međutim, sada to nije geslo lidera opozicije, već čovjeka koji će vjerovatno biti premijer u zemlji koja je članica NATO, kao i predsjednice države kojoj je bliska VMRO“, navodi frankfurtski list.

U tekstu se dalje opisuje oštra reakcija grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa koji je ponašanje nove predsjednice Sjeverne Makedonije nazvao „provokativnim“, ali i „ilegalnim“ i „neprihvatljivim“.

„On je 2018. bio u opoziciji i iz predizbornog, taktilog rezona javno se izjasnio protiv sporazuma o rješenju ’spora oko imena’. A nezvanično je pozdravio činjenicu da mu je njegov prethodnik Aleksis Cipras s puta uklonio spoljnopolitičku prepreku.“

U tekstu se navodi i da je na platformi Iks predsjednica Evropske komisije takođe opomenula Skoplje da je važno da Sjeverna Makedonija „svoje sporazume, uključujući i Prespanski, poštuje bez ograničenja“.

„Ipak, upozorenje koje je izrekla Ursula fon der Lajen ima slabu tačku. Naime, u ’uspješan put ka pristupanju EU’ većina u Sjevernoj Makedoniji više ne vjeruje“, smatra autor.

U tekstu se podsjeća i da je, poslije sporazuma sa Atinom, Skoplje bilo suočeno s odbijanjem Francuske, a potom Bugarske da se omogući početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom, kao i sa povećanim zahtjevima albanske manjine koja sačinjava četvrtinu stanovništva.

Zaključak članka je sljedeći: „Moguće je da južni Balkan čekaju burna vremena.“

Da li će VMRO raskinuti Prespanski sporazum?

I berlinski dnevni list Tagescajtung zabilježio je diplomatski izgred u Skoplju i podsjeća da Siljanovska-Davkova nikada nije ni krila šta misli o novom imenu Sjeverna Makedonija:

„Pravo na samoodređenje je lično pravo. Niko nema pravo da nekome naredi da koristi nešto, što njegov duh i njegovo srce ne prihvataju“, rekla je ona nekoliko dana uoči izbora, a prenosi njemački list. Istovremeno, bila je jasna: „Kad kažem da neću da koristim riječ ’Sjeverna’, to ne znači da ću je ukloniti sa zgrada institucija, sa tabli na međunarodnim konferencijama i u bilateralnim susretima. Govorim za sebe lično. Poštovaću reč ’Sjeverna’, ali je neću upotrebljavati’.“

U tekstu se postavlja i pitanje kako će se u vezi s imenom države pozicionirati partija VMRO-DPMNE koja je, poslije sedam godina provedenih u opoziciji, ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima. Autor smatra da lider te stranke Hristijan Mickoski neće preduzeti radikalne korake:

„On se najvjerovatnije neće usuditi da jednostrano raskine Prespanski sporazum. Naime, pristupanje Evropskoj uniji je i nacionalnim konzervativcima strateški cilj“, zaključuje se u analizi berlinskog Tagescajtunga.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu