Diplomatske i vojne aktivnosti Zapada u ukrajinskoj krizi

Kancelar Olaf Šolc stigao je u američku prijestonicu Vašington u svoju inauguracionu posjetu. Tamo će se u ponedeljak sastati sa američkim predsjednikom Džozefm Bajdenom, piše na sajtu nemačke Vlade, kao i sljedeće: „Aktuelna pitanja bezbijednosti u Evropi i ophođenje sa Rusijom biće centralna tema posjete SAD-u. Međutim, na dnevnom redu su i druge važne teme, počev od prioriteta njemačkog predsjedavanja G7 i borbe protiv pandemije korone do pitanja svjetske trgovine."

Prije polaska za Vašington, kancelar Olaf Šolc se osvrnuo na razmjenu sa važnim njemačkim partnerima u vezi sa krizom u Ukrajini. Bliska koordinacija između evropskih partnera i sa SAD je veoma važna", rekao je on za „Bild am Sontag".

„Cilj je da se Kremlju prenese zajednička poruka: Kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine imaće teške posljedice po Rusiju – politički, ekonomski i geostrateški. U tome se slažu svi evropski saveznici."

Prema informacijama ovog lista, kancelar je u petak telefonirao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Borisom Džonsonom, a potom su u subotu takođe telefonom razgovarali Makron i Džonson.

U ponedjeljak francuski predsjednik Emanuel Makron putuje u Moskvu gdje će ragovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Potom Makron, a i poljski predsjednik Andžej Duda žele da dođu u Berlin. Osim toga, u glavnom gradu Njemačke će gostovati šefovi država i vlada tri baltičke države Litvanije, Letonije i Estonije. Svi ovi razgovori su vezani za ukrajinsku krizu.

Berbok putuje u Ukrajinu

Ministarka spoljnih poslova Analena Berbok putuje u ponedjeljak u Ukrajinu. Kako je saopštila portparolka ministarstva spoljnih poslova, Berbok će se sastati sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom.

U kasnim večernjim satima, Berbok će otputovati u istočnu Ukrajinu, gdje planira da u utorak posjeti takozvanu liniju kontakta između ukrajinskih vladinih trupa i separatista koje podržava Rusija u zoni sukoba u Donbasu. Portparolka je rekla da ministarka hoće lično da stekne uvid o tamošnjoj vojnoj i humanitarnoj situaciji.

Ovo putovanje je istovremeno priprema za posjetu kancelara Olafa Šolca koji planira da u ponedjeljak 14. februara posjeti Kijev. Za dan kasnije (15. februara) najvaljena je posjeta Moskvi i susret sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

NATO pojačava prisustvo na sjeveru i istoku Evrope

Američki predsjednik Džo Bajden najavio je povećanje prisustva vojnika radi jačanja istočnog krila NATO-a usred koncentracije ruskih trupa u blizini Ukrajine.

Ukupno 1.700 vojnika treba da bude poslato iz Sjedinjenih Država u zemlju partnere NATO-a, a još 300 u Njemačku. Zauzvrat, 1.000 američkih vojnika treba da bude prebačeno iz Njemačke u Rumuniju.

Prve američke trupe stigle su u petak u Njemačku, u Vizbaden, a u subotu i prvi dodatni američki vojnici u Poljsku, glavni kontingent se očekuje tokom ove nedjelje.

Prije nešto više od sedam dana, SAD i Danska su već premjestile borbene avione u baltičke države. Prema navodina estonske vojske, šest borbenih aviona F-15C Eagle sletjelo je u vojnu bazu Amari. Dansko vazduhoplovstvo poslalo je četiri borbena aviona F-16 u Litvaniju kako bi ojačalo vazdušni nadzor NATO-a.

Ruski borbeni avioni u Bjelorusiji

U međuvremenu, Rusija je u Bjelorusiju prebacila borbene avione Suhoj Su-25SM. Ministarstvo odbrane u Moskvi saopštilo je da su letjelice do vojnih aerodroma u oblasti Brest u blizini granice sa Poljskom stigle iz više od 7.000 kilometara udaljenog Primorja na Japanskom moru. Ministarstvo nije dalo informacije o tačnom broju letjelica.

Vojne vođe Bjelorusije i Rusije su više puta isticale da je raspoređivanje trupa isključivo u svrhu obuke. Predviđeno je da se manevar održi od 10. do 20. februara.

Sankcije i Sjeverni tok 2

Zbog masovnog raspoređivanja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, Zapad strahuje da bi Rusija mogla da napadne susjednu zemlju. SAD, Njemačka i druge zapadne zemlje zaprijetile su Moskvi oštrim sankcijama. Tu se prije svega radi o njemačko-ruskom gasovodu Sjeverni tok 2, koji je završen ali nije pušten u rad. Taj projekat je žestoko kritikovan od strane brojnih zapadnih partnera njemačke Vlade - prije svih Sjedinjenih Američkih Država.

Među socijaldemokratama u Njemačkoj je sporno pitanje razmjera mogućih sankcija Rusiji.

Njemački ministar privrede Robert Habek iz stranke Zeleni u subotu je jasno dao do znanja: „Ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, moguće su sve sankcije koje su pogodne da primoraju Rusiju da se povuče".

Situacija je trenutno nesigurna,rekao je on i istakao da cilj mora biti deeskalacija. „Istovremeno je ispravno da SAD i EU jednoglasno kažu: ako Rusija napadne Ukrajinu, platiće za to visoku ekonomsku cijenu."

Habek je istovremeno upozorio na posljedice puštanja u rad gasovoda Sjeverni tok 2. Najavio da želi da smanji zavisnost Njemačke od ruskog gasa: „Geopolitički, Sjeverni tok 2 ne samo da pogoršava zavisnost od ruskog gasa, već se i fokusira na put snabdijevanja koji je ranjiv. Moramo bolje da se pripremimo za sljedeću zimu. Geopolitička situacija primorava Njemačku da stvori druge uvozne opcije i diverzifikuje nabavku, uključujući infrastrukturna pitanja".

dr/agencija 

 Pratite nas i na Facebooku, na TwitteruTwitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu