Dijaspora je biser bačen u blato

Država nema evidenciju ni strategiju niti ima Ministarstvo za dijasporu, ali se procjenjuje da izvan BiH živi oko 1,2 miliona njenih građana. Godišnje pošalju ili ulože mnogo novca u domovinu, naročito u povratničke sredine. No, dijaspora i povratnici do sada su bili u drugom planu, konstatirano je na zvorničkoj konferenciji "Dijaspora i povratak", koju je 24. decembra 2013. organiziralo "Udruženje za mir, obrazovanje i kreativnost".

Biser u blatu

Mehmed Pargan, izvršni direktor ove nevladine organizacije, za Deutsche Welle kaže da je svaki skup koji se tiče dijaspore i povratka novi korak ka neiskorištenom potencijalu. "Imamo snagu preko milion ljudi koji su širom svijeta obrazovani, koji imaju novac, koji imaju škole, imaju ideje, imaju veze i mi te ljude ne koristimo. Kao što ne koristimo svoja bogatstva druge vrste u Bosni i Hercegovini, mi smo također i dijasporu bacili kao biser u blato. Mi smo ovom konferencijom djelimično postigli da pitanja koja se tiču dijaspore, njenog uključenja u sudbinu i prosperitet Bosne i Hercegovine stavimo u prvi plan. Stavili smo to pitanje na pijedestal i o njemu se već razgovara."

Mirhunisa Zukić, predsjednica "Unije za održivi povratak BiH" kaže da u ovoj zemlji nije sve crno, kako se često predstavlja. Tvrdi da postoje mogućnosti kreiranja kvalitetnih programa koji bi mogli zainteresirati potencijalne ulagače iz dijaspore. "Evo, znamo da je Bosna i Hercegovina u Evropskoj uniji okarakterisana kao turistička zemlja, kao poljoprivredna zemlja. Prema tome, takvi projekti zaista postoje, ne treba ih izmišljati, samo treba napraviti tu konekciju, dakle, ovdje je u pitanju čisti biznis. Znamo da se mnogi predstavnici međunarodnih organizacija po završetku rada u Bosni i Hercegovini bave takvim poslovima. A to znači da dijaspora zaista treba da shvati da Bosni i Hercegovini ne treba nikakva milostinja, dakle, da ljudi ovdje znaju raditi svoj posao."

Investirati u nova radna mjesta

Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske i jedan od pokrovitelja konferencije u Zvorniku, kaže da je Popis pokazao da postoji opšti interes i briga dijaspore šta će biti od BiH. To pokazuju i investicije koje dolaze iz dijaspore, kao što su primjeri ulaganja u infrastrukturu Kozarca i Bratunca. "Mi trebamo da inicijativu građana iz tog segmenta prebacimo u inicijativu da otvaraju radna mjesta kako bi se ljudi zapošljavali. Postoji još drugih mjesta koja su jaka u smislu dijaspore, kao što je Janja, kao što su mjesta iz Posavine, kao što su mjesta iz istočne Bosne, ali svi ti ljudi očekuju neku inicijalnu kapislu ili šta već."

Vladislav Vlajić je Task menadžer u Programu prekogranične saradnje Srbija - Bosna i Hercegovina koji finansira EU, a sprovode vlade ove dvije zemlje. Iz te saradnje iskustva su pozitivna, ali Vlajić dodaje da dijaspora treba imati veću ulogu u ekonomskim i političkim procesima. "Dijaspora treba da shvati da sa humanitarnog načina razmišljanja treba da pređe na razvojni način razmišljanja. Teško je očekivati da će neko iz neke daleke dijaspore, kao recimo iz Australije, ulagati u konkretne proizvodne pogone ovdje. Onda, ja vidim prostor da dijaspora ulaže u stvaranje pozitivnog poslovnog ambijenta, u stvaranje strukovnih udruženja, u pojednostavljivanje zakona da bi neko, dovoljno hrabar i romantičan, uložio sredstva ovdje."

Demokratija kao pravo i obaveza

Senada Telalović-Softić u Australiji je vlasnica prevodilačke i konsultantske firme za multikulturna pitanja. Smatra da BiH nedostaje državna i nacionalna strategija, te da se tu ne treba izmišljati topla voda, nego koristiti pozitivna svjetska iskustva. Tvrdi da su Bosanci i Hercegovci, kako oni u dijaspori tako i oni u domovini, inteligentni i sposobni ljudi, te da im treba omogućiti da to i pokažu. "A ima jedan drugi problem. Još niko nije Bosance i Hercegovce u BiH educirao šta znači demokratija i koje obaveze dolaze sa demokratijom. Nisu samo prava nego imaju i obaveze. Neko veče sam se vozila u taksiju i gospodin mi kaže kako nikako ne glasa već deset godina. Ja mu kažem, gospodine, vi glasate itekako. Svakim vašim neizlaskom na glasanje, vi zapravo glasate. Glasate sa sadašnje stanje, smatrate da je vama super i da se ništa ne treba mijenjati."

Edin Ramić, savjetnik Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva BiH, kaže da treba tražiti načine da se dijaspora uključi u ekonomske i političke tokove u domovini. "Neće neki Austrijanac ulagati u Bosnu i Hercegovinu kada pogleda kakva je ovdje politička situacija, kakvi su kreditni rejtinzi Bosne i Hercegovine. Ali, neki državljanin Austrije koji je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, on itekako ima obzira prema Bosni i Hercegovini. Njega sve te negativne analize, neki negativni pokazatelji previše ne interesiraju jer ga nosi osjećaj ljubavi prema ovoj zemlji. To, naravno, treba iskoristiti, ali za dobrobit i onih koji ovdje investiraju, ali i onih koji traže određeno zaposlenje."

Rad i ljudska prava

Mehmed Pargan zaključuje da je emotivna veza sa domovinom preduslov, ali je potrebno imati ambijent koji treba stvoriti državna administracija. Samo tako, ističe on, ovu zemlju dijaspora može osnažiti izvana, kao što to iznutra mogu učiniti povratnici. "Moramo raditi, dakle, u tom pravcu da se napravi ambijent za rad u ovoj zemlji, da se uvažavaju ljudska prava svih povratnika. Mi smo danas govorili ovdje o svim povratnicima, Srbima i Bošnjacima i svim ostalima u ovoj zemlji. Jer, povratak je pitanje koje interesno vezano za sve narode ovdje."

Autor: Emir Musli

Odgovorni urednik: Svetozar Savić