Dijaspora indirektno održava bh. političare na vlasti

Procjenjuje se da više od dva miliona Bosanaca i Hercegovaca trenutno živi izvan matice BiH, od kojih čak nekih 60 posto u naprednijim državama EU. Premda se veze i saradnja sa BiH održavaju, sve bi, smatraju predstavnici dijaspore, trebali biti mnogo bolje.

Ko brine o bh. dijaspori?

"Nevjerovatno je da o bh. dijaspori vode brigu četiri institucije BiH: Predsjedništvo BiH, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Naravno, kada se pojavi neki problem koji treba rješavati, ‘vruć krompir’ se prebacuje iz ruke u ruku, i uvijek je neko drugi nadležan ili čak dobijemo odgovor ‘oni tamo’ to koče”, kaže za Deutsche Welle Namik Alimajstorović, stanovnik Birminghama i prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH).

Činjenica da u dijaspori živi preko dva miliona ljudi porijeklom iz BiH, smatra on, "svakoj normalnoj državi bi bila signal da po hitnom postupku formira Ministarstvo za dijasporu i donese Zakon o dijaspori”. "Na žalost, zahtjevi Kongresa bh. dijaspore, razni signali, mnogobrojni apeli, molbe, inicijative organizacija i pojedinaca iz dijaspore nisu naišli na plodno tlo”.

SSDBiH već godinama traži od bh. institucija legislativu koja bi definirala status dijaspore, olakšala brojne administrativne procedure, te svakako pomogla u boljim i efikasnijim odnosima BiH i iseljeništva. Tako se uporno insistira na: Zakonu o dijaspori, formiranju Ministarstva za dijasporu, promjeni Izbornog zakona i uvođenju elektronskog glasanja i registracije birača u sklopu toga, provedbi odluke Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura (slučaj Sejdić-Finci), finansiranju dopunskih škola i izradi knjiga za dopunsko obrazovanje od 5. do 8. razreda, jednostavnijoj nostrifikaciji diploma stečenih u inostranstvu za mlade stručnjake koji se vraćaju u BiH, definitvnoj zakonskoj regulativi po pitanju dvojnog državljanstva, zastupljenosti bh. dijaspore u državnom Parlamentu.

Ništa osim obećanja

“Kako stvari sada stoje, teško je u predizbornoj godini osim obećanja očekivati neke konkretne pomake u vezi s tim. Umjesto toga, prije osam mjeseci Vijeće ministara BiH je usvojilo Politiku o saradnji sa iseljeništvom (Službeni glasnik BiH, broj 38/17)”, navodi Alimajstorović.

SSDBiH je osnovan 2002. godine u Sarajevu, s ciljem da "okupi bh. snage u dijaspori koji BiH prihvataju kao svoju domovinu i žele joj pomoći, bez obzira na nacionalnu pripadnost”. Od samog osnivanja, tvrdi Alimajstorović, Savez je na razne načine pokušavao uspostaviti “normalan” odnos sa institucijama BiH, a “koji bi se zasnivao na međusobnom uvažavanju i na nekom vidu partnerstva”. S tim ciljem, kaže on, Savez je državnim organima BiH redovito, na razne načine, prezentirao probleme dijaspore, ali i različite planove saradnje, pomoći, na žalost, bez konkretnih rezultata.

Neke bh. institucije ipak su prepoznale važnost dijaspore. Tako u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (Foreign Investment Promotion Agency - FIPA) kažu da je “zajednički cilj FIPA-e i dijaspore poboljšanje ekonomske situacije u zemlji kroz pokretanje novih investicija i otvaranje novih radnih mjesta, a time i poboljšanje životnog standarda bh. građana”.

Dobrodošla ulaganja dijaspore

"Svako novo ulaganje je dobrodošlo u BiH. Mi u BiH imamo nekoliko uspješnih investicija koje je realizirala dijaspora, međutim taj broj je nedovoljan za značajniji ekonomski rast zemlje”, kaže za Deutsche Welle Jasmina Dževlan, glasnogovornica Agencije. 

“Mi vrlo često ističemo značaj bh. dijaspore, s obzirom na njihov broj u inostranstvu, na njihovo stečeno znanje i vještine, poslovne kontakte koje su ostvarili kroz njihovo djelovanje i rad, kontakte s institucijama zemalja u kojima djeluju, te kapital i poslovne rezultate po kojima je veliki broj postao prepoznatljiv u inostranoj poslovnoj zajednici”, kaže Dževlan, ističući odličnu saradnju sa SSDBiH, s kojim već tradicionalno jednom godišnje FIPA organizira poslovni forum, “s ciljem upoznavanja predstavnika dijaspore s raspoloživim investicijskim projektima u koje bi dijaspora mogla investirati, kao i njihovi poslovni partneri”.

Međutim, tvrdi Alimajstorović, i tu postoje problemi. “Nedavno sam pročitao tekst: Forbes uputio novogodišnju čestitku bh. političarima i njihovim glasačima - BiH najgora zemlja za biznis u Europi. Prema Forbesovoj listi, od 153 zemlje pogodne za biznis, BiH se nalazi na skromnom 97. Mjestu”¨!

Loš imidž - ubica investicija

“Na ovaj način, naša zemlja je na posljednjem mjestu u Europi. Kako lobirati za takvu državu? Kako ubijediti nekog biznismena da investira u našu zemlju? Kakav mađioničar treba biti neko u dijaspori pa da nagovori nekog biznismena da vjeruje njemu na riječ a ne Forbesu, i da investira u BiH?”, pita se Alimajstorović.

Podsjeća da imidž zemlje kreiraju političari. “Od rata naovamo sve političke opcije u BiH imale su svojih ‘pet minuta’ i šansu da naprave bolju zemlju. Nisu uspjele u tome. Kada neko napravi BiH kao zemlju koja je interesantna investitorima, tada će se u nju početi vraćati mladi i obrazovani kadrovi”, naglašava Alimajstorović komentirajući i činjenicu da BiH iz dana u dan napušta sve više mladih, obrazovanih ljudi.

Olakšanje poslovanja i jednostavnije administrativne procedure, vjeruju i u FIPA-i, svakako bi privukli više stranih ulaganja u BiH. “Određeni broj predstavnika dijaspore koji su investirali u BiH su isticali u više navrata kompliciranost poslovnog ambijenta za poslovanje kao glavnu prepreku za značajnije prisustvo dijaspore u bh. privrednim krugovima. Oni (predstavnici dijaspore) danas dolaze iz pravno i politički uređenih sistema i sistema u kojima je djelatnost lako pokrenuti, za razliku od poslovnog ambijenta u BiH”, kaže Jasmina Dževlan i zaključuje: “Dijasporu je stoga potrebno motivirati na ulaganja na način da im se olakša poslovanje u našoj zemlji i da im se daju poticaji kako bi više investirali”.

Dok je dijaspore, bit će i doznaka

Važnost dijaspore prepoznali su i u USAID-u u BiH, koji je nedavno 13 kompanija bh. dijaspore podržao sa 391.000 KM u okviru projekta “Jačanje uloge dijaspore u ekonomskom razvoju BiH”. Očekivana ukupna investicija iz predloženih i podržanih projekata, kako je za medije izjavio Andrew Boegel, direktor Odjela za ekonomski razvoj USAID-a u BiH, trebala bi biti oko 1,4 miliona KM. “Na tome nećemo stati, te očekujemo širenje mreže investitora iz bh. dijaspore kroz ove aktivnosti”, naglasio je Boegel.

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), samo u prvih devet mjeseci 2017. godine “doznake iz inostranstva, od dijaspore, iznosile su 1,94 milijarde KM i bile su veće za 8 posto od doznaka uplaćenih u istom periodu 2016. godine”.

“Dok roditelji i rodbina bh. dijaspore budu živi i zdravi u domovini, veza i pomoć njima će biti velika. Kažu da ta pomoć koju dijaspora šalje rodbini i prijateljima čuva socijalni mir u BiH”, kaže Namik Alimajstorović. Nažalost, zaključuje “tako i dijaspora indirektno učestvuje u održavanju političkog establišmenta na vlasti, premda taj establišment za dijasporu ne radi ništa”.