„Dijalog ima smisla samo uz priznanje“

Haradinaj je u intervjuu vođenom na srpskom jeziku rekao da je dijalog imao napretke do Briselskog sporazuma 2013. godine. „Nadalje dijalog nije imao pravu suštinu. Zabrinuti smo, jer to ne treba da bude dijalog radi dijaloga, već dijalog za progres u našem društvu, u obje zemlje. Trudio sam se da kao Vlada spremimo platformu za buduću etapu dijaloga i ona će biti predložena našoj Skupštini gdje će svi imati mogućnost da doprinesu."

Upitan da li će konačno biti formirana Zajednica srpskih opština, Haradinaj je odgovorio: „Mi smo odavno bili spremni da to učinimo na osnovu Ustava Kosova. Dogovor u Briselu nije poštovao Ustav i Ustavni sud Kosova je tvrdio da taj dogovor nije u duhu Ustava." Dodao je da je formiranje asocijacije i dalje moguće prema kosovskom Ustavu koji takvu asocijaciju međutim vidi kao „koordinaciono, ali ne kao izvršno tijelo".

Na pitanje da li je moguća podjela Kosova koju otvoreno predlažu i neki političari iz Srbije, kosovski premijer je odvratio: „Igra sa granicama je opasna na Balkanu, ko god da se njima igra. Ne vjerujem da su to ozbiljne priče i ne bih htio da o tome ikada pričam pošto znamo šta će slijediti ako se time igramo", rekao je on i dodao: „Slijediće tragedije kojih se još uvijek sjećamo i nije pametno da o tome pričamo. Veoma je opasno."

Dobar odnos sa Srpskom listom

Ramuš Haradinaj je rekao da ima dobre odnose sa Srpskom listom i da smatra da Vlada dobro radi. Na pitanje da li Srpska lista ima ucjenjivački potencijal jer može da sruši Vladu, Haradinaj je odgovorio da uz tanku većinu od 61 poslanika svaka stranka u Vladi može da je sruši, ali da ne očekuje da će se to desiti.

„Svi smo svjesni situacije i stanja na Kosovu kao i onoga što građani očekuju od nas, bilo Albanci kao većina ili druge zajednice. I Srbima je bitno da se popravlja život, red, mir, bezbjednost za sve. Imamo taj cilj i radimo bez ikakvih smetnji", naveo je on.

Na pitanje da li će tražiti podršku opozicije za formiranje vojske Kosova, za šta se ranije glasno zalagao, Haradinaj je rekao da su neka pitanja „nacionalna, a ne samo pitanja vladajuće koalicije". „Što se tiče pitanja vojske, imamo različite stavove, ali ipak smo tu da razgovaramo i vidimo kakvo je moguće rješenje. Inače, Kosovo ima vojsku, ali sada se radi o imenu našu vojske – za sada se zove Kosovske bezbjednosne snage, a sutra bi mogla da se zove Armija Kosova."

Strah od potjernice?

Na pitanje da li će kao premijer imati probleme da putuje zbog potjernice iz Srbije, Haradinaj je rekao: „Ja uvijek putujem slobodno, čak i kad imam smetnje. Dio sam slobode mog naroda, doprinio sam slobodi i osjećam se slobodno. Ako bilo ko ima drukčije mišljenje o tome ne brinem previše pošto znam ko sam i odakle sam."

Novinari DW su pitali Haradinaja i za njegove procese u Haškom tribunalu gdje je dvaput oslobođen, ali uz odustajanje brojnih svjedoka. On je ukazao na stav glavnog tužioca Serža Bramerca o tome: „Čitajte stav Bramerca i nemam više komentara na to."

Upitan da li će na Kosovu neko konačno odgovarati za zločine nad Srbima, Romima i drugim nealbancima, Haradinaj je rekao: „Za to imamo sudove i tužilaštvo, u pravnoj smo državi i svako ima svoj mandat za svoj posao." Dodao je: „Zakon je zakon, za sve počinioce i sve žrtve. To ćemo braniti. Ne odabiramo žrtve i počinioce već se povinujem Ustavu i zakonima."

O Specijalnom sudu za zločine OVK koji počinje sa radom u Hagu rekao je da je u pitanju diskriminacija „jer se ne traži prava za sve žrtve, već samo za neke po nacionalnoj selekciji što nije najbolji put za pravdu". Iako se tom sudu ranije oštro protivio, sada navodi da će Kosovo ispuniti preuzete obaveze i sarađivati sa sudom.

Haradinaj je još izrazio nadu da će demarkacija granice sa Crnom Gorom biti riješena i da će Kosovo konačno dobiti viznu liberalizaciju. „Pričam sa građanima Kosova svaki dan, radim za njih 16 sati dnevno."

Cijeli intervju pogledajte u gornjem videu ili na našem Jutjub kanalu. Intervju je sniman poöetkom novembra u Prištini. Razgovor je dio serije intervjua sa balkanskim političarima od koji su posebno intervjui sa Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom izazvali buru u regionu.