Dijalog Beograda i Prištine u dubokom ledu
8. januar 2019
Izbor novog „pregovaračkog tima" za dijalog Beograda i Prištine u većem dijelu političke scene Kosova proslavljen je kao demokratski uspjeh. Još od ljeta kada je predsjednik Hašim Tači sinhronizovano sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem počeo da pominje „korekciju granica", vladajuća većina u Prištini sve se više ograđivala od Tačija i pokušavala da ga, kako su govorili, „vrati u okvire Ustava".
Na kraju je odabrana mješovita delegacija koju predvode zamjenik premijera Fatmir Ljimaj i gradonačelnik Prištine Špend Ahmeti. Ta dvojica i saradnici će se tako u utorak (8. januar) po prvi put naći u Briselu gdje, blago rečeno, neće naići na oduševljeni doček.
Ne samo da na „konsultacijama" neće vidjeti visoku predstavnicu EU Federiku Mogerini već EU vidi novi pregovarački tim tek kao „podršku dijalogu" Tačija i Vučića. Kako je nedavno pisao prištinski list Zeri, taj tim bi mogao da ima samo tehničku ulogu i da glumi neku vrstu Tačijevog „sekretarijata".
Osim toga, dvije najveće opozicione partije – Demokratski savez Kosova i Samoopredjeljenje – odbile su da učestvuju u delegaciji odričući legitimitet i tom pregovaračkom timu i Hašimu Tačiju.
Beogradski tabloidi su se na svoj način bavili nejedinstvom Prištine. Tako su neki naslovili da prištinski tim ide u Brisel na „ribanje" dok je Informer prenio da Tači nije novoj delegaciji dostavio dokumentaciju pod naslovom: „Potpuni haos u lažnoj državi! Tači minira Albance!"
Iz Brisela se pak trude da pošalju poruku da je stanje normalno, kao i da dijalog već odavno nije u dubokom ledu. „EU očekuje", „sveobuhvatna normalizacija odnosa", konkretna EU perspektiva" – te fraze su dominirale posljednjim saopštenjem portparolke Maje Kocijančić.
Ali to se sasvim uklapa u nešto što je nedavno na jednoj konferenciji sa premijerkom Anom Brnabić rekla i Federika Mogerini. „Moje je da se smeškam", a konkretne stvari samo iza zatvorenih vrata. Uostalom, Mogerini je na izlaznim vratima evropske administracije i pitanje je da li će do evropskih izbora u maju uspjeti da nešto uradi.
Višemjesečne tenzije
Teško je i pobrojati sve trzavice koje dvije strane udaljavaju od dijaloga premda je i ova godina okarakterisana kao „prelomna". Od sprječavanja kosovskog članstva u Interpolu, preko uvođenja drakonskih carina na srpske proizvode, formiranja vojske Kosova, najave ukidanja granice ka Albaniji i različitih viđenja istrage zbog ubistva Olivera Ivanovića - dijalog praktično ne postoji.
„Nadam se da čitavu godinu neće karakterisati ovakvi izazovi, već atmosfera deeskalacije, iako su iz Prištine u prvim danima januara stigle brojne velikoalbanske poruke koje nisu poziv na kompromis, već upravo poziv na nove potrese u regionu", rekao je za Pink direktor kancelarije za KiM Marko Đurić.
Iz perspektive Beograda je uslov za povratak na pregovarački sto ukidanje carina koje srpsku ekonomiju staju oko pola milijarde evra izvoza godišnje. Kako piše Vašington post, Tači je nedavno u Berlinu obećao tamošnjem američkom ambasadoru Ričardu Grenelu – inače osobi od Trampovog povjerenja – da će raditi na ukidanju carina koje su osudile i zapadne zemlje. Grenel je to potvrdio u izjavi za ovaj list.
Prema tom tekstu uglednog američkog lista, Tači je u prepisci sa Vašingtonom poručio da je spreman da „razmatra ukidanje tarifa ukoliko se za Kosovo otvori jasan put ka postizanju konačnog mirovnog sporazuma sa Srbijom". Prištinski zvaničnici su više puta ponovili da za njih dalji pregovori imaju smisla samo ako vode „obostranom priznanju" nezavisnosti.
Kako je nedavno za DW rekao profesor Ivo VIsković međunarodna zajednica čeka da se problem Kosova riješi „ali mislim da je kriza između dvije strane, posebno u njihovim javnim mnjenjima, toliko duboka da ne očekujem nikakvo brzo rješenje. Za to bi bio neophodan neki hrabar potez ili iskorak, koji bi sredio stanje bez obzira na lične ili političke posljedice. Ali, to je teško očekivati jer je pritisak javnog mnijenja izuzetno veliki na sve one koji razgovaraju sa srpske i albanske strane.
Tvrđem stavu Prištine bi mogla da doprinesu i pojavljivanja prvih optuženih za ratne zločine pred novim specijalnim sudom u Hagu, što se očekuje narednih sedmica. Potpredsednik Vlade Ljimaj je rekao da bi svi pozvani trebalo da se odazovu Sudu.
nr (beta, zeri, wp)