Digitalizacija kao spas za Srbiju?

Uoči dolaska srpske premijerke Ane Brnabić u Berlin, u nekoliko medija su izišli podugački hvalospjevi projektu digitalizacije Srbije što je u posljednje vrijeme nekako postao zaštitnim znakom predsjednice Vlade Republike Srbije.

Tekstovi su uglavnom puni optimizma o ideji Srbije kao novom „hubu“ za start upove, Beograd se u nekoliko navrata uspoređuje s Berlinom a na jednom mjestu i s Tel Avivom a čak se primjećuje da je srpska metropola geografski na pola puta između ova dva grada. Beograd i Novi Sad kao gradovi u kojima se noću partija do besvijesti a danju smišljaju nove digitalne strategije.

Digitalna iskustva i vizije

S takvom slikom svoje zemlje Ana Brnabić je sudjelovala na privrednoj konferenciji dnevnika Süddeutsche Zeitunga (koji je preko vikenda i objavio jedan od gore spomenutih optimističnih tekstova) i hrabro sjela za stol s predsjednicima vlada zemalja koje su u ostatku Europe već odavno pojam za uspješno prodiranje digitalizacije u sve pore života: Islanda i Estonije. I kroz 10-minutna izlaganja troje državnika se odmah moglo vidjeti gdje su prioriteti. Dok Srbija digitalizaciju isključivo vidi kao proces koji će poboljšati privrednu situaciju zemlje ili u prvom redu privući investitore, zemlje poput Islanda i Estonije sa svojom desetljetnom tradicijom e-governmenta digitalizaciju vide na prvom mjestu kao nešto što stoji na usluzi građanima a ne onima koji bi došli u zemlju da bi zaradili novac. Srbija se ni po čemu, a pogotovo ne kad je u pitanju veličina (samo Beograd ima više stanovnika od Estonije i Islanda zajedno) ne može usporediti s Islandom i Estonijom ali namjera organizatora je bila, kako je istaknuto u najavi, usporediti iskustva triju europskih država, „Europa digital: tri zemlje i njihove vizije". Pritom se u nekoliko navrata tijekom rasprave moglo čuti da i mnogo tehnološkiji razvijenije zemlje poput Njemačke kaskaju godinama iza zemalja kao što je Estonija i Island. Barem po tom pitanju je Srbija sa svojom premijerkom u prednosti jer digitalizaciju shvaća ozbiljno i ne govori kao kancelarka Angele Merkel prije koju godinu o internetu kao „nepoznatoj zemlji". 

Optimizam sa sjenom

Pored ovoliko digitalne euforije malo je mjesta tijekom boravka u Berlinu srpskoj premijerki ostalo za službeni, deklarirani najvažniji vanjskopolitički cilj Srbije, ulazak u Europsku uniju. O tomu je govorila dan ranije, u ponedjeljak u, demokršćanima bliskoj, zakladi Kondrad Adenauer. I tu je, kako je primijetio voditelj rasprave i dobar poznavatelj prilika na jugoistoku Europe, dopisinik Frankfurter Allegemeine Zeitunga Michael Martens, vladao optimizam ako zbog ničeg drugog a ono zbog činjenice da organizator nakon naziva večeri „Budućnost Srbije u EU“ nije stavio pod znak pitanja, nego iznio kao gotovu činjenicu. No tu je, kako se stekao dojam, optimizam prestao.  Pregovaračka poglavlja se doduše otvaraju, zemlja čini reforme, napretke ali što ako do tog famoznog trenutka ulaska u Europsku uniju ne dođe ne samo 2025. nego mnogo kasnije, zapitala se srpska premijerka. Ništa zato. „Da se sutra prekinu pregovori ja bih nastavila sa svojim poslom kao da se ništa nije dogodilo".

Hrvatska dodatno zakomplicirala stvar

Brnabić je doduše zaključila kako „pregovori teku dobro i brzo“ no, na kraju krajeva, ne ovisi sve o Srbiji nego i o skepticizmu koji vlada među građanima Europske unije kada je u pitanju proširenje. „Ja imam razumijevanja za taj skepticizam. Da sam ja građanka jedne od zemalja osnivačica EU-a i ja bih bila skeptična, posebno nakon posljednja dva kruga proširenja“, rekla je Brnabić okupljenim gostima skupa, ciljajući na susjede, Rumunjsku Bugarsku i prije svega Hrvatsku. Zapadnog susjeda Brnabićka se prisjetila još jednom kasnije tijekom izlaganja kada je primijetila da je Hrvatska svojim nepriznavanjem odluke arbitražnog suda o granici sa Slovenijom, „dodatno zakomplicirala" i otežala put Srbije u EU.

Kompromis u budućnosti

No ipak se čini da je pitanje Kosova sadržanog u famoznom 35. pregovaračkom poglavlju i dalje najveći problem. „Za ostale članice Europske unije poglavlje 35 je bilo simbolika no nama je ono najveća prepreka“, rekla je Brnabić i ustvrdila da je rješenje u kompromisu. No kako bi taj kompromis trebao izgledati nije poznato d obzirom na to da je Brnabić i u Berlinu ponovila da „Srbija nikad neće priznati nezavisno Kosovo“ nego da je spremno na neko „međurješenje“. Kako bi ono trebalo izgledati, nije se dalo naslutiti ni u ponedjeljak, pogotovo nakon premijerkine opaske kako je priznanje Kosova prije 10 godina bilo „mimo demokratskih principa". Premijerka je možda najbolje opisala podijeljenost svoje funkcije konstatacijom kako se nakon sastanka na kojem se bavi „četvrtom industrijskom revolucijom“ i digitalizacijom Srbije mora baviti stvarima koje pripadaju „19. stoljeću“ tj. etničkim sukobima na Kosovu.

Dan se u Berlinu završava svečanom večerom na koju poziva njemačka kancelarka Angela Merkel i na kojoj će osim srpske premijerke sudjelovati i predsjednica hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, koja svojim govorom sutra završava Privrednu konferenciju SZ-a. Merkel će večeras govoriti o budućnosti Europe a zasad nije najavljen bilateralni susret dvije državnice iz jugoistočne Europe.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android