Desničarska vlada u Nizozemskoj: Šta to znači za EU?

Mark Rutte se svojim sunarodnjacima obratio oproštajnim govorom. Odlazeći premijer Nizozemske je u svojoj posljednjoj televizijskoj izjavi prije dva dana više puta naglasio koliko je važno da njegova zemlja bude integrirana u EU i NATO. „Pogled na kartu svijeta to jasno pokazuje", rekao je Rutte i dodao: "Zajedno smo jači, a nismo jaki kada smo sami." Međutim, nova desničarska vlada, koja danas pred nizozemskim kraljem Willemom-Alexandrom polaže zakletvu u Hagu, zagovara potpuno drugačiji kurs. Koalicija radikalne desničarske stranke populiste Geerta Wildersa sa još tri desno-orjentisane ili desno-liberalne stranke distancira se od važnih EU inicijativa.

Izlazak iz EU pakta o azilu

EU je nedavno, nakon godina mučnih rasprava, donijela pakt o azilu u oblasti migracijske politike. Pakt predviđa prebacivanje postupaka za azil na vanjske granice EU i raspodjelu migranata među državama članicama. EU zemlje imaju dvije godine da svoje institucije prilagode ovim promjenama. Međutim, nizozemska desničarska koalicija se tome protivi: obećava najstrožu azilantsku politiku ikada i želi drastično smanjiti imigraciju. Nova ministrica za azil Marjolein Faber iz Wildersove stranke PVV, zadužena je da ispuni ovaj zadatak. Ona je tek nedavno odbacila teoriju zavjere o navodnoj "zamjeni stanovništva". Vlada u Hagu želi podnijeti zahtjev Evropskoj komisiji za izlazak iz evropske politike azila i migracija. Pravna mogućnost ovog poteza je upitna. Prema mišljenju Evropske komisije, nova regulativa mora biti primijenjena u svim zemljama članicama.

Ublažavanje ekoloških propisa

Nizozemska više ne želi doprinositi borbi EU protiv klimatskih promjena kao do sada. Relevantne zakone je EU usvojila u okviru "Zelenog sporazuma" („Green Deal"). Iako Nizozemska, kao drugi najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda na svijetu nakon SAD-a, ima ozbiljne ekološke probleme, poljoprivrednici su nasilno protestovali protiv ovih propisa. Jedna od četiri koalicione stranke, desno-populistički Pokret farmera (BBB), ojačala je i postala velika upravo zbog otpora prema propisima u oblasti zaštite okoliša. Nova nizozemska vlada želi ublažiti ove propise, ukinuti subvencije za održive energije, povećati proizvodnju električne energije, dobijene iz nuklearnih elektrana i proširiti eksploataciju zemnog gasa na moru. Uprkos svemu tome, nova vlada ipak planira nekako ostati pri klimatskim ciljevima.

Još uvijek partner Berlinu?

Za Njemačku je Nizozemska posebno važna. To je peta po veličini ekonomija EU i najvažniji trgovinski partner Njemačke unutar Evropske unije. Također, Berlin i Hag tradicionalno imaju bliske stavove u finansijskoj politici. Obje vlade se snažno zalažu za smanjenje dugova i štedljivu budžetsku politiku. Dobri odnosi dvije zemlje su postali još važniji nakon Brexita 2020. godine, kada su Britanci, treći partner u ovom savezu, napustili EU. Kako će se nova nizozemska vlada postaviti u oblasti finansijske politike, ostaje neizvjesno. Sigurno je samo da žele smanjiti davanja i uplate u zajednički budžet EU.

Ko sjedi za stolom na vrhu?

Mark Rutte, nakon 14 godina na vlasti u Nizozemskoj, više nije bio osobito popularan. Mnogim Nizozemcima je smetalo što su skandali jednostavno klizili s njega, kao da je obložen teflonom. To se posebno odnosi na indiferentan odnos prema građanima u Groningenu, koji su morali trpjeti zemljotrese zbog eksploatacije gasa ili aferu oko povrata novca za dječiji dodatak, koji je država nepravedno zahtijevala od hiljada porodica. Međutim, za stolom na vrhu EU, Rutte je važio za pouzdanog borca u službi zajedničke evropske politike, na primjer, kada je riječ o podršci Ukrajini ili borbi protiv kršenja načela pravne države u EU. Njegov nasljednik, Dick Schoof, bivši visoki činovnik, je čak i u svojoj domovini nepoznata osoba. Da li će djelovati samostalno u Briselu ili više kao marioneta pod kontrolom Geerta Wildersa, ostaje da se vidi.

Manje jedinstva?

Nova vlada Nizozemske, države koja  spada u grupu zemalja-osnivača Evropske unije, postavlja se znatno kritičnije prema EU. Iako Wilders, pobjednik izbora, više ne traži izlazak svoje zemlje iz EU, on traži izuzetke u regulativi i time podstiče druge države članice na slične poteze.

Ovo nisu ohrabrujući izgledi za evropsko jedinstvo, koje je već ugroženo zbog trenutnog predsjedavanja Mađarske Vijećem EU. U Briselu nisu svi uvjereni da će Mađari djelovati kao "pošteni posrednici". I u Francuskoj bi, nakon parlamentarnih izbora, mogla doći na vlast desno-nacionalna vlada. A u SAD-u su, nakon nedavne TV debate, šanse izazivača Donalda Trumpa za pobjedu na izborima, porasle. Ne samo zbog Nizozemske, EU se suočava s velikim izazovima u narednim sedmicama i mjesecima.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu