Deset godina je potrebno za povratak na stanje prije poplava
27. maj 2014Tokom vanredne situacije i poplavnog vala u cijeloj BiH, pojedini predstavnici vlasti usudili su se procijeniti da bi nastala šteta mogla biti iznad miliijardu konvertibilnih maraka. Takođe su naveli da je te štete nemoguće sanirati bez pomoći Evrope, koja je već najavila plasman određenih sredstava za pomoć poplavljenim područjima.
„Posljedice poplava ne mogu biti sanirane bez pomoći zemalja regiona i šire. Samo na ovaj način mogu se ublažiti posljedice nezapamćene katastrofe”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tokom jedne od posjeta poplavljenim područjima.
Sanacija Doboja, Šamca, Bijeljine, Maglaja, Zavidovića... i svih ostalih dijelova BiH koji su pogođeni poplavama ili klizištima trajaće godinama slažu se ekonomisti iako niko u ovom trenutku ne može da precizira visinu šteta. Ekonomista Aleksa Milojević kaže da je ovo strahovit udar za ekonomiju u cijeloj BiH koja je ionako bila na koljenima. Pitanje je kaže kako će se iz svega ovoga izvući i što je najbitnije koliko će vremena za to biti potrebno: „Problem je kada kriza dođe na krizu. Mi smo u dubokoj ekonomskoj krizi i sada nas je ovo pogodilo. Ovo će jako produbiti krizu i dodatno osiromašiti stanovništvo. Najgore je što je sve ovo pogodilo poljoprivredu. Sada je ona velikim dijelom ugrožena“.
„Ovo nas je dotuklo“
Prethodne tri godine u BiH bile su sušne i poljoprivrednici su imali umanjen urod za više od 50 odsto. Ovogodišnja poplava ih je dokrajčila kaže Vladimir Usorac, iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača. „Sada smo dobili završni udarac. Sve što je posijano, propalo je i u brdu i u ravnici tako da je kompletna poljoprivreda propala. Ljudima su propali i objekti, stoka, a imamo proizvođača koji su pretrpeli štetu i veću od dva miliona maraka. Možete misliti šta znači za jednog farmera šteta od dva miliona maraka“.
Usorac je svjestan da od Vlade RS poljoprivrednici neće puno dobiti s obzirom na to da je šteta veća od budžeta. Ista situacije je kaže on i u Federaciji BiH a pomoć se kaže mora tražiti od EU koja ima fondove za pružanje pomoći.
“Samo tako možemo prevazići ovu nesreću. Međutim nećemo mi to prevazići za najmanje 10 godina, koliko nam je potrebno da bi došli na mjesto gdje smo nekada bili. Ako je za utjehu narodna koja kaže: Nikada kišne godine nisu bile gladne“, kaže Usorac.
Veliki udarac za privrednike
Međutim poljoprivreda je samo jedan segment ovog stanja koja je, mora se priznati najpogođenija s obzirom na to da na području Semberije gotovo da i ne postoje usjevi koji su preživjeli ovu katastrofu. Pored poljoprivrede veliki udarac primila su mala i srednja preduzeća kojima je voda poplavila pogone a kojih je na stotine od Banjaluke do Bijeljine.
„Ne može se očekivati da će sada nastati promjena privrednog sistema izazvana ovom katastrofom i da će domaća vlast naći načina da aktivira domaće potencijale za razvoj. Jer mi nismo ni do sada bili siromašni zbog oskudnih prirodnih bogatstava već zbog pogrešnog vođenja privrednog sistema“, kaže Milojević navodeći da je cijeli sistem povezan i da će svi osjećati posljednice od ovih poplava.
Fondovi solidarnosti
Na području Tuzlanskog kantona štete su takođe velike. Na desetine kompanija preko noći su uništene, privrednici traže način za oporavak, ali federalna Vlada nema za sada rješenje kako da pomogne tim ljudima. Kakanj, Olovo, Zavidivići, Maglaj...sve su to prostori koji su bili pod vodom i gdje je nanesena višemilionska šteta. I u Federaciji BiH se takođe spominje cifra od milijardu maraka štete i u ovom trenutku je sigurno da je jedino rješenje pomoć EU ali i međunarodnih finansijiskih institucija.
„Posljedice ćemo zajedno rješavati. Imamo već određene planove i obećanja...Mi smo formirali poseban fond za pomoć unesrećenim. Pozvali smo i preduzeća i kompanije u Fedraciji BiH. Taj fond će biti interventni za početak a nadam se da se naša (građanska - op.a.) solidarnost neće ugasiti nakon par dana“, rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.
Fond je planiran i u RS pod nazivom Fond solidarnosti u koji bi trebalo da se sliva novac od pomoći. Kako je saopšteno iz Vlade RS, na račun Ministarstva finansija za pomoć poplavljenom stanovništu do 26.5. uplaćeno je nešto više od tri miliona maraka. Premijerka Željka Cvijanović najavila je da će Vlada zatražiti i skoru sjednicu Narodne skupštine RS kako bi se i zakonski definisao sistem raspodjele sredstava: „Ako uspostavljamo fond solidarnosti koji će biti izvan budžeta moraćemo da donesemo odgovarajući zakon. Nama treba Narodna skupština i da bismo usvojili program mjera ali i donijeli zakon o fondu solidarnosti“.
Raspodjela novca
Zaključak nakon nekoliko dana od poplava je da nijedna entitetska vlada a posebno Savjet ministara BiH, čije su ingerencije u ovom trenutku upitne, nema definisan način na koji bi se trošila sredstva iz sredstava pomoći, bez obzira da li se on zvao fond solidarnosti ili nekako drugačije. Ekonomisti pedviđaju da će i ovoga puta vlade ići na zaduživanje kod međunarodnih institucija, računajući na kartu solidarnosti zbog trenutne situacije u BiH, s obzirom na to da neki od uslova koje je tražio konkretno MMF nisu ispunjeni (Zakon o akcizama). Zaduživanje bez plana utroška sredstava i definisanog sistema pomoći i obnove biće samo još dublje tonjenje bh. ekonomije, zaključuju ekonomisti.