Deklarativne mjere u borbi protiv korupcije

Deklarativne ocjene poput jačanja kapaciteta svih organa za borbu protiv korupcije, podsticanje aktivnosti medija i nevladinog sektora, samo su neki od sadržaja nove strategije borbe protiv korupcije u Republici Srpskoj. Novina u odnosu na prošlu je što su ovom obuhvaćeni tzv. žviždači, odnosno lica koja prijavljuju korupciju unutar institucija. Ipak Dragan Čavić, lider Narodne demokratske partije smatra da je strategija mrtvo slovo na papiru: "A onda se u ovoj strategiji predlaže da Vlada formira komisiju za borbu protiv korupcije i antikoruptivni tim. To je u kontradikciji sa onim što su sami zaključili, da je izvršna vlast najsklonija korupciji".

Poslanici SNSD-a ali i resorno ministarstvo na čijem čelu je Gorana Zlatković, kadar Socijalističke partije, pravdaju se da ovakve strategije imaju sve zemlje i da je ovakav dokument potreban RS-u. Zlatković kaže da se Vlada u strategiji opredjelila za tzv. trostubi sistem protiv korupcije: "...koji podrazumjeva sprečavanje, prevenciju, suzbijanje, represiju i obuku u obrazovanju".

SDS: "Milorad Dodik je zakon"

Problem je u tome, tvrde u opoziciji što se u RS-u ništa ne rješava zakonskim putem već je vlast u rukama jednog čovjeka. Zbog toga su u SDS-u predložili uvođenje novih zakonskih prijedloga kada je riječ o korupciji. Konstadin Vasić iz ove stranke bio je najjasniji: "Član 1, Milorad Dodik je zakon. Član 2, procesuiraće se samo onaj za koga Milorad Dodik kaže da se zamjerio njemu ili SNSD-u...".

Prethodna četvorogodišnja strategija nije dala nikakve rezutate iako su njome bili definisani ozbiljni ciljevi u borbi protiv korupcije. Postavlja se pitanje zbog čega bi ova bila drugačija. Ivana Korajlić iz Transparency Internacional-a kaže da strategija sadrži mnogo deklarativnog bez konkretnih rješenja: "Mislim da strategija sadrži mnogo toga a da ne definiše kroz akcioni plan detaljno koje su to aktivnosti koje će unaprijediti borbu protiv korupcije u RS-u".

Ne rade svi svoj posao

Problem je što nema konkretnih aktivnosti, smatraju u nevladinim organizacijma jer se većina priče svodi na deklaracije, strategije, preporuke i neke druge dokumente ali bez akcije. Slobodan Popović iz SDP-a BiH kaže da rezultata nema jer svi u lancu borbe protiv korupcije ne rade svoj posao: "Mi nemamo tolikih problema sa zakonodavnim dijelom koliko imamo problema sa izvođenjem radova. Znate ko izvodi radove".

Milionske pronevjere u javnim preduzećima, izvlačenje novca iz pojedinih firmi, oprost poreskih dugova tajkunima, ljudima bliskim aktuelnoj vlasti, samo su djelić onoga što obilježva (anti)koruptivnu scenu, ne samo RS-a već i cijele BiH. U gotovo svim izvještajima o napretku BiH koji su dolazili iz EU, ova oblast ocjenjivana je negativno. Kada zakoni o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom i slični njemu, budu usvojeni na svim nivoima tek tada se može krenuti u ozbiljnu borbu protiv korupcije, kaže Eldan Mujanović sa sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku: "Ti zakoni kada budu usvojeni upravo će imati namjeru da procesuiraju organizovani kriminal i korupciju, pogotovo višeg nivoa, da oduzimaju imovinu pribavljenu iz teških oblika krivičnih dijela, uključujući i korupciju".

Mora se propisati odgovornost

Politika je ono što koči borbu protiv korupcije jer su nažalost mnoge strukture vlasti u BiH i same umiještane u najmanju ruku u sumnjive poslove. S druge strane, iako volja postoji, malo je vjerovatno da će se ovakvi i slični dokumenti početi primjenivati uskoro, jer je predizborna kampanja uveliko počela.

Eldin Karić, direktor Antikorupcione mreže ACCOUNT, podržava donošenje strategije u RS-u jer bez obzira na predizbornu kampanju kaže da je taj dokument RS bila u obavezi da donese: "S tim da kao i svaki dokument i ovaj mora da ima u sebi odrednicu odgovornosti ko za šta odgovara i da se odmah zna ko će da snosi sankcije ukoliko neki dio ne bude realizovan", zaključuje Karić.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić