Decoding China: Narodni kongres u sjeni privredne krize

Kineski premijer Li Qiang je optimist. Kada on govori o privredi, onda rado koristi scenarije poznate iz domene vremenske prognoze, pogotovo one koje prate nevrijeme, kao metaforu kojom želi poručiti da će na kraju sve ipak biti u redu. Primjerice u lipnju 2023. kada je na svom prvom službenom putovanju u inozemstvo posjetio Berlin i obratio se predstavnicima njemačkog gospodarstva.

"Kada pada jaka kiša, onda je blatnjavo. Ne smijemo pognuti glave, nikada to ne smijemo", kazao je Li, "Glavu gore! Kada dođe vrijeme za to, onda ćemo sigurno ugledati dugu!", tako je on tada širio optimizam. "Konjunktura ima, naravno, svoj ciklus, tako je to i u Kini."

Kina je u međuvremenu drugo najveće nacionalno gospodarstvo svijeta, a kao najviše rangirani „operativac" Narodne Republike Li želi postaviti temelje za budućnost: Kina bi trebala postati fer ekonomija, konkurentna i održiva. Ali međunarodni okviri su se pogoršali. Kao primjer za to se može navesti sve izraženiji protekcionizam i pad potražnje. Ali i na domaćem, kineskom tržištu, ima problema. Kineski sektor nekretnina je doslovno u ruševinama nakon sudske odluke da se građevinski gigant Evergrande likvidira, toj zemlji nedostaje najvažniji pokretač rasta.

Opala je i domaća potražnja. Konzumenti radije štede novac nego da ga troše. Cijene su pale. Stručnjaci govore o deflaciji, pojavi koja je, ekonomski gledano, još opasnija od rasta cijena. Potrošači naime odgađaju s donošenjem odluka o kupovini, u nadi da će cijene i dalje nastaviti padati, kako bi u budućnosti za istu količinu novca dobili više toga poduzeća u toj situaciji manje investiraju, a raste stopa nezaposlenosti.

I baš uoči tradicionalne kineske Nove godine sredinom veljače burzovni indeks CSI 3000 opao je na najnižu razinu u proteklih pet godina. Peking je odmah promijenio vodeću garnituru zaduženu za nadzor burzovnog poslovanja. U međuvremenu se indeks jednim dijelom oporavio. CSI 3000 „oslikava" razvoj tečajeva dionica na dva najvažnija burzovna parketa u zemlji – Šangaju i Šenženu.

Gdje je Lijeva "duga"?

Nacionalni narodni kongres, odnosno Skupština kineskog parlamenta, će biti mjesto na kojem će premijer Li po prvi put podnijeti kompletno izvješće o „poslovanju" Narodne Republike. Kongres se u idućim danima održava u Pekingu. Oko 3.000 delegata u plenarnoj dvorani od Lija želi čuti kakve mjere planira kako bi Kinu opet vratio na kurs konjunkturnog rasta.

Magična granica iznosi 5% rasta BDP-a. Stručnjaci posljednjih dana pokušavaju odgonetnuti tu brojku radi li se o rastu većem od pet posto? Ili oko pet posto? Kako će samo izgledati Lijeva prognoza? Kineski BDP je u 2023., sudeći po privremenim podacima, porastao za 5,2 posto.

Kina se nalazi pred ogromnom zadaćom. U 2023. 17 od 31 provincije nije uspjelo ostvariti zacrtane ciljeve rasta ekonomije.

Quo vadis, Kina?

Ljudi u Kini od novog premijera Lija očekuju jasne riječi. On je na toj dužnosti već godinu dana. Do sada je bila tradicija da premijer tijekom posljednjeg dana Kongresa izađe pred novinare iz međunarodnih medija. Taj susret, koji se prenosi uživo s engleskim prijevodom, je doduše uvijek bio planiran u najsitnije detalje, uključujući i pitanja koja se postavlja šefu vlade. Ali ipak je vladala radoznalost oko toga što će se komunicirati na tom terminu. No ove godine taj termin neće biti održan uz obrazloženje da svi mediji mogu pratiti kongres pa da nema potrebe za dodatnom konferencijom za novinare.

S obzirom na to da na tržištu nekretnina vlada ozbiljna kriza, izlaz iz ove situacije bi morao biti konzum na domaćem tržištu, smatra Jinny Yan, glavna ekonomistica za Kinu u ICBC Standard Bank sa sjedištem u Londonu. "No, povjerenje potrošača u Kini je u četvrtom kvartalu 2023. ponovno palo. Upadljiv pad prometa u maloprodaji u prosincu intenzivirao je brige po pitanju slabe potražnje", rekla je ona na jednom simpoziju u Frankfurtu. "Ponovno oživljavanje potrošnje ostaje i dalje odlučujući faktor za rast."

Kada se čita govore državnog vodstva ili vijesti koje objavljuje službena novinska agencija Xinhua, nazire se još jedna perspektiva o tome kako bi mogao izgledati taj kurs na koji Kina misli dok govori o "produbljenju otvaranja" i "pružanju podrške globalizaciji". Naime, inozemne izravne investicije (FDI) su, uz domaći konzum, dodatni generator rasta. Kini je i dalje potreban strani kapital, ali i know-how, posebice u slabije razvijenim pokrajinama.

Njemačka uloga

A tu bi iznimno važnu i veliku ulogu mogla odigrati njemačka ekonomija. Po navodima Njemačke središnje banke (Deutsche Bundesbank) tijekom 2023. su poduzeća iz Njemačke u Kini (uključujući i Hong Kong) realizirali oko 12 milijardi eura FDI-ja, dakle više novih ulaganja nego ikada ranije. Svaki deseti euro njemačkih FDI-ja je u 2023. tako otišao upravo u smjeru Narodne Republike.

Već u prosincu je Peking reagirao i to jednostranim ukidanjem viza za njemačke državljane u slučaju da u Kinu ne putuju na duže od 15 dana. Jens Eskelund, predsjednik Europske trgovinske komore u Kini, za list Handelsblatt je rekao da je taj potez jedan od "konkretnih i praktičnih poboljšanja" za investitore. "Kina je stvarno otvorena za poslovanje."

Novi vizni režim je na snazi do konca studenoga 2024. i vrijedi također za državljane Francuske, Španjolske, Nizozemske, Italije i Malezije. To su glavnom financijski jake članice EU-a, zemlje s kojima Kina nema nikakvih načelnih političkih konflikata.

„Decoding China" je serija članaka DW-a u okviru koje se iz njemačke i europske perspektive kritički kontekstualiziraju kineske pozicije i argumentacije o aktualnim temama.