Davos 2023.: Saradanja u rascjepkanom svijetu

Veliko društvo u Davosu vraća se svoje uobičajeno zimsko okruženje. Bujni zeleni alpski pašnjaci s proljetnog sastanaka u maju 2022. ponovo su bijeli, kao i obično. Međutim, teme razgovora gotovo da se nisu promijenile: rat u Ukrajini i njegov uticaj na globalnu ekonomiju vjerovatno će ponovo odrediti dnevni red Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) koji se održava od 16. do 20. januara 2023. u švajcarskom Davosu.

Neizvjesna vremena

Sastanku u Davosu prisustvovaće svjetski lideri u politici i biznisu, poznate ličnosti i istaknuti društveni aktivisti. Održava u trenutku kada je globalna ekonomija pod ogromnim pritiskom visoke inflacije, energetske krize, poremećaja u snabdijevanju vezanim za rat i ponovnog izbijanja pandemije korone u Kini.

„Ekonomske, ekološke, društvene i geopolitičke krize su se spojile i stvorile izuzetno nepredvidivu i neizvjesnu budućnost", rekao je novinarima Klaus Švab, osnivač SEF-a. „Godišnji sastanak u Davosu bi trebalo da pomogne da se odgovorni ne zaglibe u kriznim razmišljanjima."

Ko sve dolazi

Lideri iz više od 50 zemalja okupiće se na petodnevnom sastanku na temu „Saradanja u rascjepkanom svijetu". Među njima su njemački kancelar Olaf Šolc, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i premijer Španije Pedro Sančez.

Očekuju se i neki nedavno izabrani predsjednici kao što je Jon Suk-Jeol iz Južne Koreje, Gustavo Petro iz Kolumbije i Ferdinand Markos mlađi sa Filipina. Afričke delegacije predvode predsjednici Siril Ramafosa iz Južne Afrike i Samia Suluhu Hasan iz Tanzanije.

Iz SAD dolaze specijalni izaslanik predsjednika Bajdena za klimatska pitanja Džon Keri i povjernica za trgovinu Ketrin Taj. Pored 56 ministara finansija, više nego ikada ranije, u Davosu se očekuje i 19 direktora centralnih banaka.

Iz Rusije ne dolazi niko - SEF je prekinuo veze nakon napada na Ukrajinu. A Ukrajina će ove godine ponovo poslati delegaciju visokog kalibra. Iz bezbjednosnih razloga, organizatori nisu saopštili nikakve detalje.

Očekuje se dolazak 1.500 poslovnih lidera – uključujući 600 izvršnih direktora iz nekih od najvećih svjetskih kompanija.

Strah od recesije

53. sastanak u Davosu održava se tokom najtežih ekonomskih previranja posljednjih godina. Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva upozorava da bi trećinu svih ekonomija ove godine mogla pogoditi recesija.

Rat u Ukrajini i potonje sankcije Zapada Rusiji doveli su do neviđene nestašice energije. Iako se čini da je inflacija dostigla vrhunac na razvijenim tržištima kao što su SAD i evrozona, ona je i dalje nadprosječno visoka.

To primorava centralne banke da agresivno podižu kamatne stope. Zauzvrat, visoke kamatne stope dovode do većih troškova refinansiranja u fazi stagnacije privrede i povećavaju rizik od globalne dužničke krize.

To važi i za afrički kontinent. Prema Svjetskoj banci, trenutna ekonomska kriza može dovesti do daljeg povećanja siromaštva u podsaharskoj Africi. U ovom regionu već živi 60 odsto najsiromašnijih na svijetu.

U najnovijoj godišnjoj procjeni rizika koju je uradio SEF, rastući globalni troškovi života izazvani pandemijom i ruskom invazijom na Ukrajinu navedeni su kao najveći neposredni rizik. Uska grla snabdijevanju energentima i hranom vjerovatno će potrajati još dvije godine.

Predsednik Foruma Borhe Brende je izjavio: „Sastanak u Davosu se odvija u pozadini najkomplikovanije geopolitičke i globalne ekonomske situacije u posljednjih nekoliko decenija. Ulozi su zaista veliki za globalnu ekonomiju, koja mora pokušti da izbjegne globalnu recesiju, usporavanje rasta, visoku inflacijau i povećanje dugova".

  Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu