Danska u akciji protiv izbjeglica

Atmosfera u azilantskom centru u Sommerstedu, na jugu Danske, naglo se promijenila nakon što je 150 Sirijaca spazilo objavu na oglasnoj ploči. Bio je to oglas koji je danska vlada objavila u novinama na Srednjem istoku kojim bi trebala ubijediti izbjeglice i ekonomske migrante da ne dolaze u Dansku.

Sam oglas je odraz novih, strožijih pravila danske vlade, koja bi tu zemlju trebala učiniti manje atraktivnom za izbjeglice od drugih europskih zemalja. Novim mjerama su dokinute socijalne beneficije za pridošlice i to za 50 posto, određen je i rok od godinu dana prije nego što izbjeglice u Dansku mogu dovesti i svoje obitelji, a na stalnu boravišnu dozvolu čekat će pet godina.

"Ljudi ovdje nisu sretni", kaže Mohammed Mathbout, biznismen iz Latakie, rodnog grada sirijskog predsjednika Asada.

"Ne brinu nas beneficije. Ljudi ovdje nisu došli zbog beneficija. Žele raditi, traže posao. To je prvo. Ono što nas brine su stalne boravišne dozvole i spajanje s obitelji".

Negodovanje je sve glasnije kako sve više Sirijaca u centru shvaća da su najvjerovatnije "zaglavili" u Danskoj i mnogi nisu u mogućnosti putovati u druge zemlje, poput Njemačke ili Švedske, koje pružaju znatno bolje uvjete.

Danske vlasti od Sirijaca u Sommerstedu su uzele otiske prstiju, u skladu sa Dablinskim sporazumom, europskim zakonom koji regulira azilantske procedure u EU. Ukoliko Sirijci, koji su trenutno u Danskoj, zatraže azil u Njemačkoj ili Švedskoj, vlasti tih zemalja ih mogu vratiti natrag u Dansku.

Mathbout kaže da su se korisnici centra u Sommerstedu nadali sastanku s danskim imigracijskim vlastima od kojih bi tražili dozvolu za nastavak puta ka Švedskoj, koja je obećala boravišne dozvole za sve Sirijce koji dođu u tu zemlju.

Stranke protiv izbjeglica i "trgovanja azilom"

Od svih europskih zemalja Danska ima najstroža pravila za tražitelje azila. Nova pravila stupila su na snagu prošle sedmice, tri mjeseca nakon općih izbora na kojima je Liberalna stranka, inače stranka desnog centra, ušla u novu vladu, uz podršku anti-imigrantske Danske narodne stranke (DPP).

DPP određuje imigracionu politiku Danske i insistirao je na uvođenju graničnih kontrola na granicama sa Švedskom i Njemačkom.

"Izbjeglice 'trguju' azilom", smatra Kristian Thulesen Dahl, lider DPP-a. "Oni putuju kroz zemlje u kojima je mir, u potrazi za mjestom gdje mogu osigurati najbolje materijalne uvjete. To naprosto razljućuje".

Pritisak iz Njemačke

No, danski premijer Lars Lokke Rasmussen dosad se odupirao zahtjevima DPP-a, tvrdeći da bi kontrole na granicama napravile još veću gužvu i pritisak s izbjeglicama.

Rasmussen se našao pod pritiskom njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je od njega zatražila da Danska omekša svoje stavove i da podijeli teret izbjeglica u EU. Nakon telefonskog razgovora s Merkelovom, Rasmussen je pristao da prihvati određeni broj izbjeglica.

"Moramo biti u stanju pogledati si u oči", izjavio je Rasmussen.

Od nedjelje (6. 9.) je u Dansku, preko Njemačke, pristiglo najmanje 1.300 izbjeglica. Prizori u luci Rodby, gdje su pristajali trajekti koji su od Njemačke do Danske prevozili izbjeglice, bili su kaotični.

Pretpostavlja se da je oko 500 pridošlica "nestalo". Izbjeglice su se razbježale preko obližnjih željezničkih tračnica i pobjegle u šumu nakon što im je policija pokušala prići. Neke od njih ipak su priveli, ispitali o namjerama, te ih prisilno vratili u Njemačku.

"To su ljudi koji ne žele tražiti azil u Danskoj, dakle ovdje su ilegalno. Prisilno su vraćeni i zabranjen im je ponovni ulazak u Dansku u naredne dvije godine", kaže se u saopćenju policije u južnoj Danskoj.

"Ova prva grupa (prisilno vraćenih) je tek početak. Bit će ih više kako budemo obrađivali njihove slučajeve", kaže se u saopćenju, te se dodatno pojašnjava kako je prva grupa izbjeglica u Njemačku vraćena autobusima.

Ostali su nastavili hodati glavnom autocestom u nadi da će uspjeti doći do Švedske.

Kao u Drugom svjetskom ratu

Skupine za pružanje podrške izbjeglicama susreću se sa onima koji su vozom doputovali do Kopenhagena, odakle će mostom Oresund Strait pokušati doći do švedskog grada Malmea.

Prema nekim izvještajima, neki Danci su izbjeglice prevozili čamcima do švedske obale, slično kao što su za vrijeme Drugog svjetskog rata danski ribari svojim brodicama prevozili Židove do sigurnih obala Švedske.

Švedska policija izvještava da je do sada uhapsila 14 krijumčara koji su namjeravali prevesti tražitelje azila preko Oresund Straita, mosta koji prekomorskim kanalom spaja dvije države. U izvještaju se ne navodi da li je neko od uhapšenih već bio hapšen zbog kriminalnih djela ili se radi o dobronamjernim ljudima koji žele pomoći izbjeglicama.

Zbog iznenadnog vala izbjeglica u Dansku realno je očekivati jačanje unutrašnjih političkih pritisaka na premijera Rasmussena, koji na čelu vlade ne može opstati bez podrške DPP-a u parlamentu. Ukoliko Rasmussen nastavi pokazivati slabost prema pitanju izbjeglica, vlada bi uskoro mogla pasti.