Danska pomagala NSA u špijuniranju Angele Merkel

Danska vojna tajna služba pomogla je američkoj Agenciji za nacionalnu bezbjednost (NSA) da špijunira evropske lidere, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i predsjednika Frank-Valtera Štajnmajera.

- pročitajte još: Špijunaža - i među prijateljima

Da su SAD špijunirale svoje saveznike prvi put je počelo da izlazi na vidjelo 2013, ali su novinari tek sada dobili pristup izvještajima u kojima se detaljno vidi da je Vojna obavještajna služba Danske (FE) pružala podršku NSA. Izvještaj medija je pokazao da je susjed i bliski saveznik - sarađivao u američkim špijunskim operacijama koje su za cilj imale kancelarku i predsjednika. Tadašnji kandidat za kancelara socijaldemokrata (SPD), Per Štajnbrik, takođe je bio meta.

Izvori iz tajne službe proslijedili su informacije timu novinara: javnih servisa Danske DR, Švedske SVT, Norveške NRK i Njemačke NDR i WDR, kao i novinarima francuskog "LeMonda" i njemačkog Zidojče cajtunga.

Kako su reagovali njemački zvaničnici?

Kada je saznao za špijunske operacije protiv njega, Štajnbrik je razgovarao sa njemačkim članovima istraživačkog tima i rekao: „Politički to smatram skandalom".

Iako je prihvatio da su zapadnim državama potrebne funkcionalne obavještajne službe, činjenica da su danske vlasti špijunirale svoje partnere pokazala je "da rade na svoju ruku", rekao je Štajnbrik.

Ni Merkel ni Štajnmajer nisu „ništa znali" o špijunskim operacijama koje su izvodili vodeći danski vladini zvaničnici. Portparol je rekao da je kancelarka obavještena o ovim otkrićima medija.

Kako je bila umiješena danska vlada?

Danska vlada je najkasnije 2015. znala za umiješanost svoje tajne službe u skandal sa NSA.

NDR je izvijestio da je danska vlada u tajnom Dunhamerovom izvještaju počela da skuplja informacije o saradnji danske FE sa NSA između 2012. i 2014. godine, nakon otkrića bivšeg službenika NSA i zviždača Edvarda Snoudena.

- pročitajte još: Kako je Snowden promijenio Njemačku

Podaci koje su prikupili jasno su pokazali da je FE pomogao NSA da špijunira vodeće političare u Švedskoj, Norveškoj, Holandiji i Francuskoj, kao i Njemačkoj. Danska obavještajna služba takođe je pomogla američkoj agenciji da špijunira danska ministarstva spoljnih poslova i finansija, kao i danskog proizvođača oružja.

FE je takođe sarađivao sa NSA na špijunskim operacijama protiv same vlade SAD.

Otkrivši tačno dokle je išla saradnja između obavještajnih službi dvije zemlje, danska vlada primorala je cijelo rukovodstvo FE da da ostavku 2020. godine.

Šta je navelo danske špijune da pomognu NSA?

Danski stručnjak za operacije tajnih službi Tomas Vegener Fris vjeruje da je FE bio suočen sa izborom sa kojim će globalnim partnerima bliže sarađivati.

„Donijeli su jasnu odluku da rade sa Amerikancima i protiv svojih evropskih partnera", rekao je on NDR-u.

Vijest nije iznenadila Patrika Zensburga (CDU), koji je predvodio njemački parlamentarni odbor za istragu skandala u vezi sa špijuniranjem NSA. On kaže da je važno je da shvati šta motiviše tajne službe.

„Tu se ne radi se o prijateljstvu niti o moralu - radi se o interesima", rekao je on za NDR.

- pročitajte još: BND i neobuzdani nadzor stranih novinara

NSA, FE i ministarstvo odbrane Danske nisu odgovorili na zahtjeve novinara da komentarišu ovo istraživanje medija. Međutim, u jednoj izjavi Ministarstva odbrane Danske kaže se da je „sistematsko prisluškivanje bliskih saveznika - neprihvatljivo".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu