Daleko je Turska?

Nakon referenduma na kojem su se Turci izjasnili za uvođenje tzv. predsjedničkog sistema prema kojem bi nadležnosti predsjednika države bile značajno proširene, slavilo se i u Sarajevu. Turski državljani sa prebivalištem u glavnom gradu BiH provozali su se sarajevskim ulicama ističući turske zastave, a u slavlju im se pridružio i manji broj državljana BiH. Rezultate referenduma pozdravio je lider najuticajnije bošnjačke stranke, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, ističući da će proširenje predsjedničkih ovlasti „stabilizirati prilike u Turskoj“ i učiniti je „još snažnijom regionalnom silom".

Ugledni bh. diplomata i prvi ambasador BiH u Turskoj Hajrudin Somun smatra da se u BiH, ali i van ove zemlje, oko turskog referenduma podiglo previše „prašine". On ističe da se „erozija popularnosti" aktuelnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana osjetila i na ovom referendumu, jer je veliki broj sekularnih nacionalista, koji su mu ranije obećali podršku, glasao protiv predloženog predsjedničkog sistema.

Turska je preokupirana problemima na Srednjem istoku

Kada je riječ o BiH i njenim relacijama sa Turskom, Somun smatra da očekivanja pojedinih bošnjačkih lidera nisu zasnovana na realnim činjenicama. „Mislim da nakon referenduma neće biti posebnih promjena u politici Turske prema BiH. Možda će se više promijeniti politika BiH prema Turskoj. Ako je Turska podijeljena na dva bloka, za i protiv Erdogana, BiH je podijeljena na tri. I dok tzv. bošnjački blok, odnosno njegovo aktuelno vođstvo, u Erdoganu i njegovoj vladi vidi najvećeg prijatelja, BiH za Tursku više neće imati nekog velikog značaja. Sirijska kriza i drugi problemi Srednjeg istoka toliko su zaokupirali Tursku, da ona više nema mnogo vremena za BiH i Balkan. Kako se Erdoganova Turska udaljava od Evrope, odnosno Evropske unije (EU), tako je moguće i udaljavanje Turske od Balkana. Zato BiH ne treba očekivati neki aktivniji angažman Turske u ovom dijelu Evrope", kaže Somun za Deutsche Welle.

Naš sagovornik smatra da je Erdogan pragmatičan političar kojem je ekonomija možda važnija od ideologije. „Erdogan u BiH ne vidi neku posebnu korist za turski biznis. S druge strane, BiH nije iskoristila ni sve pogodnosti koje joj je Turska do sada pružila u poslovnoj sferi, poigravajući se s nekim mogućnostima, kao što je to bio slučaj s izvozom mesa. Također, bošnjački lideri u BiH koji su sada u vlasti, dijele slične ideje, sličnu filozofiju koju ispoljava i turska vladajuća Partija pravde i razvoja (Adalet ve Kalkınma Partisi – AKP). To je, na neki način, filozofija muslimanskog bratstva", kaže Hajrudin Somun.

Uticaj Turske u BiH je „precijenjen"

Da je Erdogan „pragmatičan političar“ kojem je ekonomija važnija od idologije potvrđuju i poslovni odnosi koje je Turska uspostavila sa Srbijom, a koji u mnogim aspektima prevazilaze relacije između Ankare i Sarajeva. Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić kaže da je još rano za procjene o tome da li će centralizacija političke moći u Ankari dovesti do rasta turske ekonomije.

„To zavisi od stabilnosti tamošnjih institucija, posljedično i tržišta. Kada je riječ o ekonomskim odnosima BiH i Turske, oni su iz bh. perspektive djelimično precijenjeni. To je rezultat činjenice da se ekonomski odnosi dvije države obično posmatraju kroz prizmu pojedinačnih poslovnih poduhvata. Statistika pokazuje drugačiju sliku, da je EU najveće izvozno tržište BiH. Kada je riječ o vanjskoj trgovini, glavni partneri naše države su Njemačka, Italija, Hrvatska i Srbija. Slično je i po pitanju stranih investicija, gdje u periodu poslije rata, prednjače Austrija, Srbija i Hrvatska. Ovo, međutim, ne treba da skrene pažnju sa značajnog rasta investiciono-trgovinskih aktivnosti naše države sa Turskom, što svakako treba razumijeti kao rezultat dobrih političkih odnosa u proteklih nekoliko godina“, kaže Čavalić za Deutsche Welle. On smatra da mala bh. ekonomija može iskoristiti „političku blagonaklnost Turske“ u svrhu jačanja vlastite privrede, ali da na dugom roku BiH mora težiti EU, zadržavajući pri tome beneficije ekonomskih odnosa sa Turskom i Rusijom.

Koga podržava Turska?

„Bošnjačkom bloku“ koji predvodi SDA odgovara „retradicionalizacija“ turskog društva, kaže u komentaru za Deutsche Welle politički analitičar Adnan Huskić. On ističe da su odnosi SDA i AKP značajni, posebno relacije između Izetbegovića i Erdogana, iako je stvarni politički uticaj Turske u BiH „vrlo ograničen“.

„Unatoč čestom pominjanju BiH i Bošnjaka od strane Erdogana i drugih zvaničnika AKP, ta se vrlo glasna podrška u mnogo manjoj mjeri preliva u konkretnu korist za BiH. BiH sa Turskom ima značajan trgovinski deficit, a Turska je tek na desetom mjestu na listi ulagača u BiH, što je u snažnom kontrastu sa njihovim ekonomskim angažmanom u drugim državama, čak i u regiji. Turska se u tom smislu ponaša vrlo racionalno, imajući u vidu prvenstveno sopstveni interes. Situacija se u posljednje vrijeme poboljšala otvaranjem turskog tržišta za meso iz BiH, ali je kvaliteta te saradnje još na relativno niskom nivou“, ističe Huskić.

O mogućim zaokretima u politici

Uticaj Turske u BiH je i u političkom smislu „ograničenog karaktera“ mada Huskić vjeruje da će u slučaju zaoštravanja unutrašnjopolitičke situacije u BiH Turska čvršće stati iza SDA i Bakira Izetbegovića. „Da li će doći do okretanja od EU, koje bi bilo komplemetarno očekivanoj promjeni kursa nove Erdoganove Turske u velikoj mjeri zavisi od toga kako će se situacija u BiH odvijati u narednom periodu, s tim da se ovaj potencijal ne smije zanemariti“, kaže Huskić. On podsjeća da je tradicionalna struja u SDA i do sada imala veliki uticaj na prilike u BiH, te da bi sa smanjenjem uticaja EU i jačanjem angažmana nove Turske, moglo doći i do promjene kursa najuticajnije bošnjačke stranke u BiH.