Trampovi komentari o NATO-u „čine Evropu manje bezbjednom“?

NATO "ne može biti 'a la carte' vojna alijansa, ne može biti vojna alijansa koja funkcioniše u zavisnosti od humora predsjednika SAD-a", rekao je novinarima Žozep Borelj, šef spoljne politike Evropske unije (EU). u Briselu. To je bio njegov odgovor na nedavne komentare Donalda Trampa o NATO-u.

U subotu, na predizbornom skupu u Južnoj Karolini, Tramp je rekao okupljenima da je, kao predsjednik, upozorio saveznike NATO-a i da će „ohrabriti“ Rusiju „da radi šta god želi" zemljama koje nisu „platile račune". Njegovi komentari izazvali su uznemirenost širom Evrope u članicama NATO-a, koje su već zabrinute zbog mogućnosti da Donald Tramp ponovo postane predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

„Svaka sugestija da saveznici neće braniti jedni druge podriva našu bezbjednost, uključujući i bezbjednost SAD-a, i donosi američkim i evropskim vojnicima povećan rizik“, odgovorio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u saopštenju u nedjelju.

NATO se bori sa Trampovim prijetnjama

Tramp je kao predsjednik mnogo puta prijetio da će se povući iz NATO-a. Upozorio je da će natjerati Evropljane da plate za američku zaštitu i više puta je dovodio u sumnju privrženost SAD-a srži alijanse — obećanju sadržanom u članu pet Sjevernoatlantskog ugovora koji predviđa da će „oružani napad na jednog ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve."

Diplomate su opisali kao "zabrinjavajuću" činjenicu da on to ponovo radi - napada "dušu alijanse", kako to neki u NATO-u vide - ovog puta u predizbornoj kampanji. Na kraju krajeva, mnogi saveznici se plaše da bi drugi mandat mogao da predstavlja nepokolebljivog i mnogo hrabrijeg Trampa u odnosu onog iz prvog mandata.

„Posljednji put kada je Tramp bio na funkciji, to je bio najveći preokret u odnosima Evrope i SAD-a od početka EU", rekla je za DW Alison Vudvord, viša saradnica Instituta za evropske studije u Briselu. "To je zaista bila veoma dramatična promjena", dodala je ona. „I tako, mislim da se lideri sada pripremaju za ono što bi se moglo dogoditi ako Donald Tramp bude ponovo izabran. Tokom Trampovog prvog predsjedavanja, SAD su uvele kaznene tarife na trgovinu sa članicama EU-a, što je primjetno zahladilo transatlatske odnose.

Kritično vrijeme za NATO

Trampove nedavne izjave dolaze u veoma kritičnom trenutku za alijansu, pri čemu neki saveznici otvoreno upozoravaju na potencijalnu eskalaciju rata u Ukrajini, dok je novi paket američke pomoći Kijevu zaustavljen u Kongresu, a Evropa se bori da poveća proizvodnju oružja.

Trampovi komentari „povećavaju vjerovatnoću da će Rusija testirati NATO, posebno ako Donald Tramp pobijedi na izborima, ali možda ne samo tada", rekao je Mihal Baranovski, generalni direktor Njemačkog Maršalovog fonda za Istok, američkog istraživačkog centra. „Komentari su učinili Evropu manje bezbjednom“, rekao je on za DW, dodajući da je Tramp „stvorio pitanje u glavama mnogih lidera, uključujući i one na istočnom krilu NATO-a, da li će SAD stati uz sve saveznike u slučaju napada na jednu od njih."

Istu zabrinutost izražavaju i diplomate u Briselu, koji privatno kažu da su Trampovi komentari već nanijeli štetu alijansi. Čini se da je najveći problem to što je njegove tvrdnje teško osporiti. Trampova izjava upućena saveznicima iz NATO-a da „ne plaćaju svoje račune" pogrešna je pošto, tehnički gledano, ne postoji račun koji nije plaćen.

Trampovi komentari poziv na buđenje?

Trampov komentar se odnosio na činjenicu da značajan broj država članica NATO-a i dalje troši manje od dva odsto svog BDP-a na odbranu – iako je ovaj obim izdataka dogovoren na samitu NATO-a u Velsu 2014.

Očekuje se da će Njemačka po prvi put od kraja Hladnog rata ove godine ispuniti cilj, uglavnom zahvaljujući specijalnom fondu od 100 milijardi evra, koji je nastao kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Ali dalje finansiranje je daleko od zagarantovanog.

Zato se diplomate i eksperti u Briselu slažu da Tramp zaista ima pravo kada je riječ o hitnoj potrebi da Evropljani više ulažu u svoju kolektivnu odbranu. „Mislim da će ono što je rekao predsjednički kandidat u Americi probuditi neke od saveznika koji nisu uradili baš mnogo“, rekla je estonska premijerka Kaja Kalas novinarima tokom posjete Briselu.

Evropski plan za slučaj nužde

Čini se da vlade širom kontinenta shvataju da evropski saveznici moraju učiniti više za svoju odbranu – bez obzira na to ko će biti sljedeći predsjednik SAD-a. Ti napori su u središtu planova na kojima evropski saveznici rade iza kulisa, fokusirajući se na poboljšane vojne sposobnosti i jedinstveniji strateški pristup.

Ali dug put je pred njima, rekao je za DW Bart Keremans, profesor u Centru za studije globalnog upravljanja u Levenu. „Perspektiva drugog Trampovog predsjedništva daje snažan podsticaj unapređenju evropske saradnje i integracije u pogledu odbrane i bezbjednosti“, rekao je Keremans, ističući da se ne radi samo o Donaldu Trampu. „Ako želite da smanjite vjerovatnoću da se pod Trampom SAD povuče iz NATO-a, morate nešto da uradite u vezi sa preraspodjelom tereta. Osim toga, nezavisno od Trampa, ako Evropa želi da igra važnu ulogu u svijetu, moraće da investira više u odbranu jer svijet postaje sve manje bezbjedan."