Da li su (i) bolovanja gurnula Njemačku u recesiju?

„Značajan broj bolovanja doveo je do znatnih gubitaka u proizvodnji – bez natprosječno velikog broja bolovanja njemačka privreda bi porasla za skoro 0,5 odsto. Umjesto toga, ekonomija se smanjila za 0,3 odsto", kaže se u studiji Udruženja istraživačkih farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem (VFA), koja je prije objavljiavnja dostupna tagesschau.de , portalu javnog servisa ARD.

„Njemačka je bolesnik u pravom smislu riječi"

„Ekonomske posljedice visokog stepena bolovanja su značajne i dovode do velikog gubitka dodatne vrijednosti", pišu autori studije Klaus Mihelsen i Simon Junker. „Da 2023. nije ponovo bilo toliko mnogo bolovanja, moglo je dodatno da se privrijedi oko 26 milijardi eura".

Pored toga, to je dovelo do manjka poreskih prihoda od 15 milijardi eura. A zbog enormnog broja bolovanja u posljednje dvije godine - zdravstvena osiguravnja su izgubila pet milijardi eura.

Poređenje u međunarodnom kontekstu baca posebno svjetlo na ovu situaciju, smatraju istraživači.

„Barem 2023. Njemačka je u pravom smislu riječi bila 'bolesnik‘, čiji ekonomski učinak je talas bolesti znatno više opteretio nego u drugim zemljama".

Najveća stopa bolovanja u metalskoj industriji

Kako bi se smanjile posljedice talasa bolesti i bolovanja i ojačale ekonomske performanse, važnoj je ulagati u zdravlje i preventivu, kaže se u studiji. Jer, kada bi stope bolovanja iz posljednje dvije godine postale novo normalnono stanje, njemačka privreda bi na raspolaganju imala oko 350.000 zaposlenih manje.

Prema toj analizi, stope bolovanja su različite u različitim sektorima privrede  . Zbog veličine odgovarajućih industrija, oko 70 procenata gubitka u proizvodnji nastalo je u proizvodnji vozila, mašinstvu, metalnoj, električnoj, farmaceutskoj i hemijskoj industriji. Najveća stopa bolovanja bila je u proizvodnji metala od 6,8 odsto.

Zaposleni su prošle godine u prosjeku odsustvovali sa posla 20 dana, saopštilo je prošle sedmice zdravstveno osiguranje DAK. Prema njihovoj ocjeni, stopa bolovanja je ponovo dostigla rekordni nivo od 5,5 odsto kao već 2022.

Visok nivo izostanaka uticao je na radne procese mnogih kompanija i institucija, posebno sada, kada je zbog nedostatka kvalifikovanih radnika broj zaposlenih sve manji, naglasio je Andreas Storm, šef DAK-a. Dugotrajna bolovanja su posebno veliki problem za privredu.

Glavni razlozi za bolovanje su prehlade i bolesti psihe

Najveće zdravstveno osiguranje u Nemačkoj Techniker Krankenkasse (TK) potvrdila je izuzetno visoku stopu izostanaka zaposlenih u 2023. godini. To je znatno iznad nivoa prije pandemije korone, prenijele su novine medijske grupe Funke. Zbog toga je svaki osiguranik u TK bio na bolovanju u prosjeku 19,4 dana.

„Kao i prethodne godine, glavni razlog bolovanje su gripa, bronhitis ili neka druga virusna infekcija koju obično nazivamo - prehlada. Oni čine više od četvrtine dana bolovanja", rekao je Jens Bas, izvršni direktor TK.

U prosjeku, svaki zaposleni je zbog prehlade bio odsutan 5,11 dana, a prije pandemije korone, zaposleni su iz tog razloga bili na bolovanju samo 2,37 dana. Drugi najčešći razlog za bolovanje su - bolesti psihe - sa prosječno 3,6 dana godišnje.

I Zdravstvano osiguranje DAK je izvjestilo: bolesti psihe, kao što je depresija, dovele su do 323 dana odsustva na svakih 100 osiguranika.

Mladi neće da trpe kao stariji

Zdarvstveno osigruanje Pronova BKK je napravilo reprezentativnu anketu kako bi saznalo kako se različite generacije nose sa stresom i bolešću.

„Generacija mladih od 18 do 29 godina odrasta u nestabilnim vremenima, u stalnom kriznom režimu, da tako kažem", ističe industrijska psihološkinja Patricija Tam iz Pronova BKK. „Prije svega, pandemija korone naučila je sve nas, ali i ovu mladu generaciju, da se uslovi života mogu naglo promijeniti i da nema garancija za dugoročnu bezbijednost i stabilnost".

„Pošto nemaju osjećaj da je pred njima bezbrižna budućnost, mlada generacija živi mnogo svjesnije ovdje i sada", kaže psihološkinja.

Mlada generacija od samog početka svoje profesionalne karijere zahtijeva više prostora za svoje zdravlje nego starije generacije, obraća više pažnje na svoju mentalnu ravnotežu i ima očekivanja kao što je dobar balans između posla i privatnog života".

„U prošlosti su stariji ljudi prihvatali više nego što su mladi danas spremni da učine. Češće su trpjeli nezdrave uslove rada i manje preispitivati odluke i procese na poslu", kaže Tam.

Takozvana generacija Z pažljivije i promišljenije reaguje na uslove rada koji nisu kompatibilni sa održavanjem njihovog zdravlja. To je ispravno - da bi se minimizirao rizik od psiholoških problema. Psihološkinja poziva kompanije i menadžere u Njemačkoj da se više fokusiraju na zdravstveni menadžment i mentalno zdravlje u firmama - i to bez obzira da li se radi mladim ili starijim zaposlenima.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu