Da li se Sirijci uskoro moraju vratiti?

Sirijcima je trenutno u Njemačkoj teško dobiti status „političke izbjeglice". Od polovine prošle godine većina ratnih izbjeglica iz Sirije dobijaju samo „subsidijarnu zaštitu". Na osnovu tog statusa, izbjeglicama iz Sirije je boravak u Njemačkoj ograničen na godinu dana i moguće ga je produžiti na maksimalno još dvije godine. Zbog degradacije su mnoge izbjeglice uložile žalbu.

Međutim, ukoliko trenutno primirje preraste u stvarni mir, postaviće se pitanje da li subsidijarne izbjeglice još uvijek trebaju zaštitu, izjavio je glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova na konferenciji za novinare održanoj u Berlinu.

Razlog za pravo na boravak bi mogao biti ukinut

Do onog trenutka kada se definitivno može reći da više ne postoji potreba za zaštitom, Ministarstvo unutrašnjih poslova još ne vidi potrebu da odstupi od dosadašnjie odluke da se ratnim izbjeglicama iz Sirije u brzom vremenskom roku pruži subsidijarna zaštita.  Prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova 37,3 posto tražilaca azil, koji su zahtjeve podnijeli u periodu od januara do novembra 2016. godine, su izbjeglice iz Sirije.

Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova je također dodao da nije automatski „politički gonjen" svako onaj ko je u opasnosti zbog političke situacije u svojoj zemlji. Čak i Sirijac pred nadležnim organima mora iznijeti uvjerljive dokaze da „u sadašnjem sirijskom sistemu zbog njegovih političkih stavova i stava prema Asadovom režimu mora računati sa velikim represalijama." 

Primirje u Siriji se poštuje

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova je potvrdio da se primirje, dogovoreno poslije Božića, uglavnom poštuje. Građani Sirije su prvi put nakon nekoliko godina dobili mogućnost da započnu godinu bez straha da će postati žrtve nasilja.

I novinska agencija dpa, pozivajući se na navode aktivista, javila je da se primirje poštuje četiri dana zaredom. Sirijski opservatorij za poštivanje ljudskih prava je izvijestio samo o borbama u pojedinim područjima.

Steinmeier: Mir još nije postignut

Primirje, bez učešća SAD i Zapada, sa sirijskim režimom i pobunjeničkim grupama su postigli Rusija, Iran i Turska. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je u jednom novinskom intervjuu bio skeptičan da će u Siriji doći do dugoročnog mira. „Za mir je potrebno dosta više od odsustva vojne konfrontacije", izjavio je Steinemer za list „Rhenische Post". Naredne sedmice će pokazati „da li je moguće stabilizovati primirje". Bez istinskih političkih pregovora i bez učešća svih relevantnih aktera neće uspjeti dugoročno okončati borbe.

Politički pregovori bi trebali početi 13. januara u Astani, glavnom gradu Kazahstana. Još uvijek je otvoreno da li će UN uzeti direktno učešće. U proteklih nekoliko godina su indirektni mirovni pregovori pod podsredništvom UN-a završavali bezuspješno.