Da li je sirijska djevojčica umrla na rijeci Marici?

"Sada je Marija mrtva. Umrla je početkom avgusta na vanjskoj granici Evrope jer su joj grčke vlasti odbile svaku vrstu pomoći." Do prije nekoliko dana ove dvije rečenice mogle su se pročitati u jednom od četiri članka koje je krajem ljeta 2022. objavio hamburški politički magazin Der Spiegel. Ali umjesto reportaža, na tom mjestu je napomena da postoje sumnje "u prethodni opis onoga što se dogodilo". Uredništvo Spiegla sada provjerava istinitost prethodno objavljenih priča i onda će odlučiti da li će članci "po potrebi biti objavljeni u ispravljenom i ažuriranom obliku".

Povučeni članci bavili su se sudbinom grupe od 38 izbjeglica, uglavnom iz Sirije, koja je u ljeto 2022. sedmicama bila zaglavljena na malom nenaseljenom ostrvu na rijeci Marici (Evros), koja je ujedno granica između Grčke i Turske. Grupa je zatražila od grčkih vlasti da joj se dozvoli da uđu u ovu zemlju, a bila je i u kontaktu sa humanitarnim organizacijama i novinarima.

Zaglavljeni između Turske i Grčke

Incident se odugovlačio nedjeljama. Putem Whatsapp-a izbjeglice su zatražile pomoć za djevojčicu koja se zbog uboda škorpiona nalazila u kritičnoj situaciji. Nekoliko dana kasnije, oni su objavili da je djevojčica umrla i da su je sahranili na nenaseljenom ostrvu. Incident je privukao i međunarodnu pažnju. Evropski sud pravde naredio je grčkim vlastima da prihvate izbjeglice.

Grčke vlasti u početku uopšte nisu reagovale, a zatim su saopštile da ne mogu da lociraju grupu. Atina je kasnije objavila da se ljudi nalaze na turskoj strani granice i da grčke vlasti ne mogu intervenisati. Trebale su da prođu sedmice prije nego što je grčka policija spasila grupu i odvela je u prihvatilište za izbjeglice. Ministar za migracije Notis Mitarachis rekao je novinarima da su izbjeglice u dobrom zdravstvenom stanju.

Istovremeno je javno izrazio žaljenje zbog smrti djevojčice, mada su postojale sumnje u tačnost te informacije. U grčkim medijima proširile su se glasine da dijete nije umrlo - ili da nije ni postojalo.

Nema paralela sa slučajem Relotius

Spiegel nije bio jedini koji je izvještavao o ovom incidentu. O tome su pisali i drugi međunarodni i grčki mediji kao npr. grčki novinski portal EFSYN, katarski emiter Al Jazeera i britanski televizijski kanal Channel 4. Izvještaji ovih medija sada su dostupni i na internetu.

U njemačkim medijima, odluka Spiegela da povuče izvještaje upoređena je sa aferom oko bivšeg novinara ovog magazina Claasa Relotiusa. On je izmislio velike dijelove svojih izvještaja, što je dugoročno narušilo reputaciju Spiegla.

Roditelji traže ekshumaciju svog djeteta

Ali Spiegelovo izvještavanje o događajima na rijeci Marici daleko je od čiste fikcije. To se gotovo ne uzima u obzir u medijskoj debati, koja se rasplamsala u Njemačkoj. Iznad svega, populistički blogovi kao što su Tichys Insight ili Medienwatch i tabloidi poput Bildzeitunga predstavili su grčkog dopisnika Spiegela Giorgosa Christidesa kao novog Relotiusa.

Nesporno je da je među 38 spašenih izbjeglica i jedan par sa djecom, koji je izjavio da su svoju kćerku morali sahraniti na ostrvu, a tražili su i ekshumaciju njenog tijela. Pobijena je i tvrdnja grčke vlade da ostrvo pripada Turskoj. Nezavisni istraživači su uspjeli dokazati da državna granica prolazi kroz to ostrvo i da najveći dio pripada Grčkoj. Atina to ne poriče, ali i dalje tvrdi da su izbjeglice bile na turskoj strani.

Nezavisna verifikacija je teško moguća

Slučaj je kompleksan i postavlja mnoga pitanja, uključujući i ono koje se odnosi na slobodu medija u Grčkoj. Ova zemlja je u Indeksu slobode medija, koji sastavljaju Reporteri bez granica (ROG), na 108. mjestu i (op. red.: sa izuzetkom Rusije) na posljednjem mjestu u Evropi. ROG i Međunarodni institut za štampu ističu da Atina vrši značajan pritisak na novinare, posebno kada su u pitanju migracije.

„Grčke vlasti provode lov na vještice ne samo protiv izbjeglica, već i protiv nevladinih organizacija koje pomažu izbjeglicama i novinara koji izvještavaju o njima", objašnjava Marina Rafenberg, dopisnica Le Mondea iz Atine. Posao novinara u Grčkoj postaje sve teži, ističe ona. Nezavisno izvještavanje je teško moguće, posebno na Marici, jer je ta granica i zabranjena vojna zona.

Zapravo, prema navodima organizacija za ljudska prava i medija, sada je uobičajena praksa odbijati ulazak u Grčku onima koji traže zaštitu i pokušavaju ući u Grčku preko pograničnne rijeke Marice. Ali to predstavlja kršenje nacionalnog i međunarodnog prava. Uprkos nepobitnim dokazima o kršenju zakona, grčke vlasti stalno ponavljaju kako se pridržavaju zakona. Uprkos međunarodnim kritikama, oni odbijaju dozvoliti nezavisnim organizacijama da nadgledaju situaciju sa migrantima.

Za Rafenberga je to politička igra: "Ne radi se samo o migracijama u Grčkoj. Atina optužuje Ankaru da koristi izbjeglice da oslabi Grčku. Ako javno govorite o „pushbackovima", odmah vas proglase turskim agentom."

Kampanje i pozivi na ubistva umjesto na istragu

O incidentima poput onog na ostrvu okruženom rijekom Maricom rijetko se izveštava u grčkim medijima. Ljudi stalno gube živote pokušavajući da pređu ovu graničnu rijeku ili ostaju zaglavljeni između Turske i Grčke danima i nedjeljama. Slučaj 38 Sirijaca je izazvao diskusiju u Grčkoj. Od tada je atmosfera napeta, izvještava novinar Rafenberg: "Provladini mediji u Grčkoj pokušavaju diskreditirati rad stranih novinara." Pojedine kolege su primile pozive iz Ureda vlade u kojima im je rečeno da su nezadovoljni njihovim radom i da prijete da će se žaliti lokalnim redakcijama.

Ostaje upitno zašto je Der Spiegel povukao sva četiri članka o incidentu na rijeci Marici i zbog čega nije ukazao na dalji razvoj događaja koji se odnosi na sudbinu djevojčice. Za sada nema dokaza sa grčke strane da dijete nije umrlo ili da nije postojalo. Izvesno je da roditelji devojčice i dalje tvrde da im je kćerka umrla na Evrosu. Izvjesno je i da su roditelji sedmicama bili zaglavljeni na ostrvu na Marici sa svojom drugom djecom i ostalim članovima grupe. Međutim, sve dok Atina sprječava međunarodno i nezavisno rasvjetljavanje ovog incidenta, i dalje neće biti definitivnih odgovora na mnoga otvorena pitanja. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu