Crna Gora: Strah zbog Putinovog zakona o prodaji nekretnina

Saša Beljakov, Rus koji godinama ulaže u svoju imovinu u Herceg Novom, voli da se pohvali da poznaje ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali i druge ruske zvaničnike. „I gospodin (Vladimir) Jakunjin, koji je ministar željeznice ruske i (Jevgeni) Primakov je moj veliki prijatelj. On je dva puta bio u Herceg Novom, na odmoru, i gospodin Jakunjin je bio na odmoru.“ Njegovi prijatelji, pak, nemaju imovinu u Crnoj Gori. Kaže da, iako visoki ruski zvaničnici imaju mnogo novca, na crnogorsko primorje dolaze samo na odmor.

Najveći broj turista u Crnoj Gori odmara se u Budvi. Prema podacima Uprave za nekretnine Crne Gore čak četvrtina stanova i poslovnih prostora metropole, u vlasništvu je stranih državljana. „Od 2008, od one prve ekonomske krize u svijetu isključivo i samo su Rusi bili inostrani kupci i možda po neki kupac dođe iz Beograda, Novog Sada, ali to je vrlo rijetka pojava,“ kaže Ljubomir Novaković, vlasnik agencije GRA-MAR, koja, po njegovim riječima, kao i skoro sve druge agencije, uglavnom posluje sa Rusima.

I u Upravi za nekretnine kažu da je od stranih državljana – vlasnika nekretnina, poslije onih iz zemalja regiona, najviše Rusa. “Puno političara, znate, velikih nema, ali funkcionera koji rade u Vladi Rusije, koji rade u nekim državnim organima, takvih je puno,” kaže Beljakov, koji poznaje puno Rusa koji su kupovali nekretnine u Crnoj Gori. „Ima ljudi iz Savjeta bezbjednosti pri Uredu predsjednika Ruske federacije, ima ih iz vojske, Ministarstva unutrašnjih poslova, iz ruske mornarice. To je takav nivo, znate. Bio je ovdje i (Aleksandar) Medvedjev, zamjenik načelnika Gasproma, a za druge ne znam.“

Upravo su oni, prema ukazu Vladimira Putina, obavezni da do 1. juna zatvore račune u stranim bankama i prodaju imovinu van Rusije. Obaveza se odnosi na sve političare federalnog nivoa, ali i one niže, sve do gradskih, koji će morati da odluče da li žele da zadrže funkcije ili će da čuvaju svoje bankarske račune i nekretnine u inostranstvu.

Putinova odluka unijela pometnju

Beljakov kaže da su ruski zvaničnici iz Crne Gore odlučili da poslušaju Putina. „Na primjer u Herceg Novom su kupili otprilike 100 objekata – male stanove, srednje stanove, neke zgradice, restorane i tako dalje. Negdje pola je sada stavljeno na prodaju.“

Iako je kancelarija njegove agencije za nekretnine u centru Herceg Novog, Novaković tvrdi da od objavljivanja ove vijesti nisu dobili neku posebnu ponudu. Kaže da je zbog krize pala prodaja, ali da ne očekuje da vijest o Putinovoj odluci drastično pogodi crnogorsko tržište. „To je malo unijelo pometnju u naš posao, u smislu da se gubi potražnja i da Rusi prodaju nekretnine, ali mislim da je vrlo mali broj ljudi koji imaju kod nas nekretnine a koji su zaposleni u državnoj upravi u Rusiji.„Tu su kupovali ljudi, koji se prije svega bave privatnim poslom, a ne oni koji su zaposleni kao činovnici.“

Odlaze i iz drugih razloga

Ako veći broj vlasnika nekretnina sada pokušava da ih proda, to nije dobra vijest za malo crnogorsko tržište, kaže ekonomski analitičar Vasilije Kostić. „U ovom slučaju je vrlo važno da se zna da, ukoliko se to zaista i dešava, da jedna takva inicijativa ne dolazi zbog nesigurnosti prostora ili nekih drugih uzroka koji su prisutni na našem tržištu već da je to pitanje jedne političke odluke,“ naglašava Kostić. „Ovo iz proste činjenice, što je vrlo bitno, da jedna takva aktivnost može uticati na druge imaoce kapitala.“

U ambasadi Rusije u Podgorici kažu da ne vode spisak svojih državljana, pa ni zvaničnika, političara i službenika koji kupuju imovinu u Crnoj Gori. Upućuju na katastar. Međutim, u Upravi za nekretnine tvrde da nemaju ažurirane spiskove pa ne znaju koliko je tačno ruskih državljana koji imaju imovinu u Crnoj Gori. Beljakov očekuje da će ih biti sve manje. Ne samo zbog Putinove odluke, već i zato što im nije dozvoljeno da borave u Crnoj Gori duže od 90 dana, ukoliko ne dobiju dozvolu za duži boravak, za koju im se traži, kako tvrdi, previše, pa i otvaranje firme, zapošljavanje radnika i sl. „Na primjer u Španiji, ako kupiš nešto od imovine, ti odmah možeš da dobiješ stalni boravak da živiš u Španiji. U Dominikanskoj Republici, tamo je još lakše, tamo odmah možeš da dobiješ državljanstvo i sve, a ovdje ne.“ Dalje, Beljakov misli kako Rusi koji su planirali da započnu posao na Balkanu, sada odlaze jer vide da zbog krize neće uspjeti u toj namjeri. „Sve su to kupovali kada su cijene bile najveće i niko nije brojao pare. Sada su cijene pale i realno oni prodaju za pola cijene.“ A pokušavaju da prodaju, siguran je Beljakov, najprije drugim Rusima.

Novakovićeva agencija je zabilježila interesovanje za crnogorske nekretnine na sajmu u Moskvi, od 9. do 16. aprila, ali prodaje, priznaje, nema. On se nada da Putinova odluka, kako se rok za njeno poštovanje bude bližio, neće imati značajniji uticaj. „Ja mislim da će to više psihološki da smanji potražnju, nego što je to neka realna priča. Jer, kažem, gro tih kupaca nisu bili činovnici. Ne govorimo o ljudima koji su zaposleni u nekim firmama. Ne moraju svi biti biznismeni, ima ljudi koji rade u kompanijama, privatnim kompanijama u Rusiji. To ne obuhvata te ljude.“

Nespremna za talas investitora iz Rusije

Mala i otvorena ekonomija Crne Gore nespremno je dočekala talas investitora iz Rusije, prije šest godina. Za razliku od Hrvatske, na primjer, gdje je do 2009. bila zabranjena prodaja stanova i kuća strancima, u ovoj zemlji nije postojala nikakva zakonska regulativa koja bi ograničila prodaju imovine, pa čak ni Zakon o svojinsko pravnim odnosima.

Ekonomski analitičar Kostić ne vidi kako bi sada mogli regulisati eventualni odliv kapitala, ali i ne misli da će se to dogoditi u značajnoj mjeri. „Vi ni na koji način ne možete, niti bi dobro bilo, ograničavati takve aktivnosti vlasnika kapitala ili investitora,“ tvrdi on. „U svakom slučaju to je regulativa koja je na nivou evropske regulative, makar na nivou donešenih zakona.“ Vlasnik agencije za nekretnine Novaković kaže da je važnije riješiti druge probleme da bi se zadržali postojeći i privukli novi investitori. „Mnogo je važnije da Crna Gora kao država sa svim svojim regulativama i ponudom bude kvalitetnija, sa manje administracije, mnogo manje prevara, razumijete, to je mnogo važnije nego ta odluka Putina u vezi tih činovnika.“

Autorka: Ana Bogavac

Odg. urednica: Jasmina Rose