Šta će biti sa Crnom Gorom?

Nakon punih 30 godina, 30. avgust donio je prvi poraz Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Mila Đukanovića na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Opozicija je osvojila tijesnu većinu od jednog mandata u crnogorskom parlamentu, što je najveći događaj u crnogorskoj politici još od referenduma 2006. godine, na kojem je Crna Gora obnovila nezavisnost.

Đukanović je indirektno priznao poraz u izbornoj noći, a opozicija najavila da će brzo sastaviti novu Vladu. Ipak, jasno je da na tom putu stoje i neke prepreke.

-pročitajte još: Milo ima dvije opcije – egzil ili razdor

Opozicija brzo dogovorila saradnju

Lideri tri opozicione koalicije, „Za budućnost Crne Gore“, koju predvodi dominantno prosrpski Demokratski front (DF), „Mir je naša nacija“ sa Demokratama na čelu i „Crno na bijelo“ koju vodi procrnogorska URA, sastali su se već prvog dana nakon izbora i poručili da će formirati buduću Vladu Crne Gore. Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović vrlo brzo su dogovorili četiri principa na kojima će počivati nova vlast, a koji su, ako se pogledaju programi tih koalicija, rezultat kompromisa.

Prvi princip je da će nova vlast odgovorno sprovoditi sve međunarodno preuzete obaveze, što eksplicitno uključuje i dalje članstvo Crne Gore u NATO, protiv kojeg je svojevremeno oštro bio najveći konstituent buduće vlasti, koalicija oko DF.

Poručuju i da će realizovati sve neophodne reforme kako bi Crna Gora u najkraćem mogućem roku pristupila Evropskoj uniji, što je, u principu, isto što je obećavala aktuelna vlast predvođena DPS-om, ali je put ka EU posljednjih godina praktično bio zakočen, upravo zbog nedostatka reformi.

Treće, da će nova Vlada biti ekspertska i da će je činiti stručnjaci iz konkretnih oblasti.

Takođe, buduća vlast poručila je da će promijeniti sve, kako kažu, diskriminatorske zakone, uključujući i Zakon o slobodi vjeroispovesti, zbog kojeg je Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori pokrenula masovne protestne litije koje su na kraju uzele dio glasača DPS-u na izborima i čini se, ključno doprinijele istorijskom porazu Đukanovića.

I pored brzog dogovora opozicije, politički analitičar Zlatko Vujović ne vjeruje da će buduća Vlada biti stabilna, jer je riječ o tijesnoj većini, ali i zbog različitih programskih principa partija koje će činiti novu vlast.

„Sigurno je da su oni dali obećanja svojim biračima, ali je DF dao i obećanja Beogradu i Moskvi. Oni su pokušali da ublaže te razlike, pa jedan od elemenata kompromisa predstavlja ispunjavanje zahtjeva SPC vezano za Zakon o slobodi vjeroispovesti, a prva tri principa predstavljaju zadržavanje statusa kvo. Nije realno da će opozicija otvoriti pitanje izlaska Crne Gore iz NATO. Međutim, doći ćemo do praktičnih pitanja spoljnopolitičkih prioriteta, pa će harmonizacija odnosa sa Srbijom i Rusijom morati da dođe na dnevni red.“

-pročitajte još:Prevelika Crna Gora ili premala Srbija? 

„Takođe“, nastavlja Vujović, „pitanje je ko će biti budući ministar odbrane, jesu li sigurni bezbjednosni podaci koje će Crna Gora dobijati od članica NATO, hoće li ih buduća Vlada prosljeđivati Moskvi? Uz to, postavlja se i pitanje učešća na međunarodnim skupovima na kojima su i predstavnici Kosova kao nezavisne države, a koju DF ne priznaje. Dodatno, imamo i ekonomsko-socijalnu krizu zbog epidemije korona-virusa. Sve to će svakako doneti dosta tenzija u funkcionisanju te vlade“, kaže Vujović za DW.

Da li će Crna Gora dobiti ekspertsku Vladu?

Jedan od principa buduće vlade jeste i da će biti ekspertska, na čemu je u kampanji insistirala Abazovićeva URA, a koalicija oko DF to odmah prihvatila. Međutim, postavlja se pitanje da li kompletna vlada može baš da bude ekspertska ili će u njoj morati da na kraju budu i neki partijski kadrovi iz koalicija koje su pobijedile na izborima.

„Ideja ekspertske vlade je interesantna i ako bi se poštovala do kraja, ona bi u ovom trenutku bila najbolje rešenje. U suprotnom, ako tu budu ’partijski eksperti’, onda će to biti samo maska“, kaže Vujović.

Buduća vlast odmah je u izbornoj noći poručila da neće biti revanšizma i pozvala manjinske stranke da im se pridruže u Vladi, poručujući da je Crnoj Gori potrebno pomirenje.

Ipak, tokom prethodnih večeri i proslavljanja izborne pobjede, došlo je do sukoba između pristalica DPS i opozicije koje su, uz dominantnu prosrpsku ikonografiju, slavile na ulicama. Poziv za ulazak u vladu za sad je odbila najjača manjinska, Bošnjačka stranka, dok se druge nisu izjašnjavale.

„Bili smo svjedoci nemilih scena tokom slavlja opozicione pobjede i napada na Bošnjake u Pljevljima koji dobro pamte slična dešavanja devedesetih. Očigledno su u Bošnjačkoj stranci to vidjeli kao zastrašivanje. Čuli smo pomirljive poruke od nosioca liste koalicije oko DF Zdravka Krivokapića, ali moramo to čuti i od lidera partija koji stvarno odlučuju u Frontu, jer iza Krivokapića stoji SPC, ali on nema nijednu političku funkciju“, kaže Vujović.

Da li će doći do mirne tranzicije vlasti?

I Krivokapić i Bečić i Abazović sinoć su pozvali pristalice opozicije da se sklone sa ulica i slave u kući, uz tvrdnju da vlast provocira sukobe kako bi ugrozila njihovu izbornu pobedu. Od izborne noći, lideri DPS-a i sam Đukanović nisu se oglašavali. Državna izborna komisija (DIK), u međuvremenu je potvrdila pobjedu opozicije na izborima.

„Vjerujem da će DPS priznati poraz, nisu osporili rezultate preko DIK-a u kojem imaju većinu. S druge strane, naravno da će tražiti svoju šansu da eventualno pokušaju da URA, kao procrnogorska partija, promijeni stav i priđe im, ili da to uradi neko od njihovih poslanika. Buduća vlast je veoma heterogena koalicija, tako da očekujem da tu može biti iskakanja u budućnosti“, vjeruje Vujović.

-pročitajte još:Njemački mediji o izborima u Crnoj Gori 

DPS je ranije, uz preletanje odbornika opozicije, preuzeo vlast u nekoliko crnogorskih gradova, kao što su Budva i Kotor, što je izazvalo proteste opozicije, pa čak i sukobe s policijom na ulicama. Ipak, na lokalnim izborima u tim gradovima, koji su takođe održani 30. avgusta, doživio je težak poraz, naročito u Budvi.

Vujović, inače ukazuje na još nekoliko razloga za najgori rezultat Đukanovićeve partije od osnivanja: „Više je nego jasno da su građani bili razočarani politikom DPS-a i da su kaznili korupciju i brojne afere vlasti. DPS je uz to otvorio niz sukoba u društvu, ne samo sa opozicijom, nego i sa NVO-sektorom, pojedinim medijima i drastično smanjio koalicioni kapacitet, odnosno vladao minimalnom većinom, kakvu će imati i buduća vlast. Kad se na to nadoveže kovid-kriza i aktivno uključivanje SPC koja je vodila terensku kampanju protiv vlasti, dobili smo ovaj rezultat. Međutim, ja smatram da je Crna Gora jasno glasala protiv korupcije, ali ne za povratak u devedesete niti za promenu pozicija na kojima se država nalazi. Nova vlast je dobila mandat za put ka EU i ako to ne shvate, ta buduća koalicija neće uspjeti“, zaključio je Vujović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android