Christian Schwarz Schilling govorio pred Vijećem sigurnosti

Kao što je već ranije najavljeno, novi, kako se navodi – posljednji Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, slovački diplomata Miroslav Lajček, radit će u tom svojstvu do 30. juna 2008. „Nacionalistička i retorika, koja je okrenuta unatrag, na svim stranama, nije prestajala niti nakon posljednjih, jesenjih izbora. Političke tenzije su uvećane, preko neprestanih konfrontirajućih ponačanja, i u RS-u i u Federaciji BiH. Tenzije su produžile da rastu i ove godine, nastavljajući se na reakcije, nakon presude Medjunarodnog suda pravde (Internationl Court of Justice – ICJ), koju su neki političari, jednostavno, pokušali iskoristiti“, rekao je C. S. Schilling. Dodao je ipak, da se BiH nalazi pred odlučujućim iskorakom: Jer, „BiH ima jedinstvenu priliku i historijsku šansu, da napravi taj odlučujući korak ka Europi...“

Ustvari, rekao je Schilling, Europska unija je već sačinila tekst Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom. No, da bi se sve to realiziralo, potrebno je dovršiti reforme! Sasvim konkretno, prioritetna je reforma policije, ali se, niti bez pune suradnje sa Haaškim Tribunalom, ne može dalje ka Europi. Kad je riječ o Haaškom sudu, za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, (ICTY), i pored poboljšane koordinacije medju sigurnosnim agencijama u BiH, glavni bjegunci, Mladić i Karadžić – još su na slobodi, podsjetio je Schilling. Potom je govorio, koliko su, nezaobilazno važne -- obveze Srbije u suradnji s ICTY-om.

„Želim biti potpuno jasan: Srbija nije ispunila svoje obveze! Srbija je nadjena krivom zbog toga što nije spriječila genocid. Srbija mora biti aktivna u davanju potpore Haaškom Tribunalu, kako bi ovaj ispunio svoj mandat, da procesuira i osudi sve one koji su krivi za ovaj genocid“, rekao je Visoki predstavnik medjunarodne zajednice u BiH!

Srbija ne ispunjava obaveze Međunarodnog suda pravde

Christian Shwartz Shilling, pri tome je naglasio, da je to više nego „etička obveza“ Srbije. Radi se zapravo o o značajnim implikacijama po sigurnost Bosne i Hercegovine. Ujedno, on je obavjestio Vijeće sigurnosti, kako je nedavno napisao pismo o svemu tome, srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću. Ali, rekao je Schillng, od aktualnog predsjednika Srbije, nikad nije dobio odgovor. Presuda ICJ-a, i ovakvo ponašanje vlasti u Beogradu, daje za pravo Vijeću sigurnosti, da reaguje sasvim adekvatno, u svojoj obvezi, da zaštiti regionalnu stabilnost, rekao je Visoki predstavnik.

Potom je C.S. Schilling govorio i o tome, kako je „radikalna retorika zatrovala politički okoliš“. Timeje, objasnio je on, i pitanje Srebrenice, vraćeno na naslovne stranice novina u BiH. Kada je riječ o Srebrenici, BH političari ne bi smjeli koristiti ovu situaciju za svoje osobne ambicije, naglasio je Schilling u New Yorku. Ovom prilikom, peti po redu Visoki predstavnik u BiH, dostavio je u 31. po redu redovno, polugodišnje izvješće „O situaciji u BiH“ -- pred 15-točlanim Vijećem sigurnosti.

Govoreći dalje o aktueliziranom pitanju Srebrenice, Schilling je naglasio, kako se doista -- treba pobrinuti, da se socijalna i ekonomska situacija tamo poboljša. Jedino tako Srebrenica, može postati dostojna za život i povratak protjeranih. Situacija oko Srebrenice, ne smije se medjutim politizirati, kako bi se pokušao mjenjati Daytonski mirovni sporazum, rekao je Schilling. Dodao je kako „bosanske vlasti moraju odgovorno preuzeti one aktivnosti koje će omogućiti konkretne mjere da se (tamo) poboljšaju uvjeti ...“

„To nije vezano za mjenjanje ustavnog i teritorijalnog poretka u Bosni i Hercegovini. Unitelarna promjena Daytonskog mirovnog sporazuma, predpostavila bi duboke rizike za mir i stabilnost. Vijeće sigurnosti“, naglasio je Christian Swartz Schilling, „treba razmisliti, da ovu poentu vrlo jasno obznani“!

Prijedlog o inauguriranju dana Srebrenice u UN-u

Na koncu, odlazeći je Visoki predtavnik, kako je i sam rekao, iskoristio svoje posljednje obraćanje Vijeću sigurnosti u ovom svojstvu, da predloži ovom najvažnijem organu UN-a, da se inaogurira -- UN-ov Dan Srebrenice. To je potrebno, rekao je C.S. Schilling, da bi se odala zaslužena počast stradalim žrtvama genocida u Srebrenici, 1995, kao i njihovim obiteljima.