Bugarska želi manje ruskog plina

Bugarska ima velike planove. Vlada želi graditi veliki rezervoar za plin iz kojeg bi se isporuke plina iz Rusije dalje dijelile u zemlje srednje i jugoistočne Evrope. Kako je najsiromašnija zemlja u EU došla na ovu ideju?

Bugarska je u energetskom sektoru u potpunosti ovisna o ruskom plinu. Istovremeno postoje razlike u mišljenjima između Moskve i Sofije o plinovodu Južni tok. Pomoću tog plinovoda bi plin iz Rusije preko Bugarske trebao biti transportovan u EU, pri čemu bi se izbjegla teritorija Ukrajine u kojoj se vode oružane borbe. Međutim, ruska vlada je nakon političkih nesuglasica u decembru obustavila projekat. Pri tome Bugarska želi nastaviti gradju plinovoda.

Bugarski premijer Boiko Borisov je na energetskom forumu u Sofiji predstavio projekat izgradnje rezervoara za plin koji je vrijedan 2,2 milijarde eura. Na forumu su učestvovali ministri energije iz Austrije, Hrvatske, Grčke, Rumunije, Mađarske, Italije, Slovenije, Slovačke i Bugarske. Povod za njihov sastanak je bila odluka Moskve da obustavi izgradnju plinovoda Južni tok.

Planirani rezervoar za plin bi trebao omogućiti tješnje povezivanje regiona sa evropskim tržištem plina. Evropski komesar za energetsku uniju Maroš Šefčovič kaže da se mora okončati zavisnost od ruskih isporuka plina: „Dogovorili smo se da svaka država u jugoistočnoj Evropi ima pristup ka najmanje tri različita izvora napajanja plinom."

EU bi trebala finansirati izgradnju rezervoara

Veliki dio od ukupne količine plina za novi rezervoar, 63 milijarde kubnih metara, dolazio bi iz Rusije, a manje količine iz Bugarske, Rumunije i regiona oko Kaspijskog mora. Taj plin bi dijelom mogao snabdjeti Bugarsku i Rumuniju dok bi 43 milijarde kubnih metara bile proslijeđene dalje u pravcu centralne Evrope. Manju količinu plina bi mogla dobiti i Srbija. Bugarska vlada predviđa da bi trebalo izgraditi 844 kilometara novog plinovoda uključujući i plinovode sa susjednim zemljama. Vlada u Sofiji se nada da će sredstva za realizaciju projekta biti izdvojena iz investicionog plana predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera.

Međutim, ideja bugarske vlade ima jednu začkoljicu: cijeli projekat se temelji na pretpostavci da će podvodni dio plinovoda Južni rok biti izgrađen do bugarskog grada Varne na Crnom moru. Međutim, to nije sigurno. Dakle, planirana količina plina za budući rezervoar uopšte nije na raspolaganju. Jedina mogućnost bi bila da ruski gas do grada Varne ne dolazi preko Južnog toka nego plinskim koridorom preko Grčke i Turske, poznatijeg pod imenom Turski tok, koji kao alternativu planira ruski predsjednik Vladimir Putin,

Rekonstrukcija tržišta plina

Christo Kazandžiev iz nevladine organizacije Bugarski energetski forum vjeruje da je Bugarska pravo mesto za rezervoar za plin jer zemlja ima dobar geografski položaj i raspolaže sa dobrom plinskom mrežom. Za projekat bi bilo dobro da se u cijeloj Evropi proširi plinska mreža i da se rekonstruiše plinsko tržište. Kazandžiev kaže da su prije svega odlučujući „sigurni različiti izvori isporuke plina“. Pored manjih količina iz Grčke i Kaspijskog regiona (tzv. južni plinski koridor) na kraju se ipak ponovo uglavnom računa sa ruskim plinom iz Južnog toka.

Evropski komesar za zaštitu klime, Miguel Arias Cañete, naglašava važnost alternativnih načina isporuke plina. Cañete kaže da južni plinski koridor ima ključnu ulogu za dugoročno nezavisno snabdjevanje regiona ovim energentom. Zbog toga je važno imati zalihe plina u Crnom moru i u regionu izgraditi LNG terminal (terminal za pretakanje tečnog plina).

Slabi izgledi za uspjeh

Stručnjak za energetska pitanja iz Sofije, Ilian Vasilev, je manje optimista: „Od lijepih obećanja su mnogo važnije mogućnosti evropskog plinskog tržišta, infrastruktura i zakonski okviri. Izgradnja bugarskog rezervoara za plin može početi tek onda kada se steknu neophodni uslovi: distributer plina, plinovod kao i ugovori o sigurnoj isporuci plina“.

Bugarska, Grčka i Rumunija su napravile prvi korak. Naime, žele uvezati plinske mreže. „Očekujemo da nam se pridruži i Mađarska“, kaže bugarska ministrica za energiju Tamenuška Petkova. Brisel bi trebao pružiti finansijsku pomoć. Za region je mnogo toga u igri: Bugarska je početkom 2009. godine zbog spora oko plina između Ukrajine i Rusije nekoliko sedmica bila odsječena od ruske isporuke plina. Nakon toga Bugarska što prije želi uspostaviti vezu sa plinskim mrežama susjednih država Turske, Grčke, Srbije i Rumunije, kako bi ubuduće isključila takve opasnosti. Međutim, ni jedan od tih plinovoda još nije u upotrebi.