Ko šta hoće od EU?
16. novembar 2019
BREXIT
Torijevci – Konzervativna stranka
"Get Brexit done": Premijer Boris Johnson je odlučan da završi Brexit. Iako nije održao svoje obećanje da će Velika Britanija napustiti EU 31. oktobra. On se nada da će na svoju stranu privući isfrustrirane mrzitelje EU i izbore iskoristiti da osigura izlazak Velike Britanije iz EU. Nakon toga se zemlja, kako on najavljuje, može pobrinuti o važnijim i do sada zapostavljenim temama kao što su obrazovanje, izdvajanja za nacionalni zdravstveni sistem i jačanje privrede – kada se neizvjesnost oko Brexita okonča.
Cilj konzervativaca da u roku od godinu dana nakon napuštanja EU bude postignut dogovor o slobodnoj trgovini sa Unijom slovi za čistu želju. Za Ugovor o slobodnoj trgovini EU sa Kanadom, kojeg brojni zagovornici Brexita vide kao koncept za Ujedinjeno kraljevstvo, je bilo potrebno sedam godina do konačnog sklapanja. I za svaki ugovor je potrebna suglasnost svih 27 država članica EU prije nego on može stupiti na snagu.
Laburistička stranka – socijaldemokrate
Najvažnijoj opozicionoj partiji Velike Britanije se prebacuje da je kolebljiva kada je riječ o Brexitu. Obećanja laburista da će u roku od šest mjeseci nakon pobjede na izborima „urediti Brexit“ konzervativci nazivaju „politikom iz bajki“. Šef laburista Jeremy Corbyn želi ispregovarati bolji ugovor sa EU i po tom u drugom referendumu omogućiti Britancima da odluče da li podržavaju taj ugovor ili žele ostati u Uniji. Na taj način Corbyn pokušava pomiriti u vlastitim redovima kako protivnike Brexita tako i zagovornike.
Liberalni demokrati – liberali
Liberali se pokazuju kao europski puristi jasnom i jednostavnom porukom: Mi ćemo poništiti Brexit.
Prema navodima šefice stranke Jo Swinson poruka da je Velika Britanija jača unutar EU nailazi među protivnicima Brexita na veliku podršku. Ona Liberalne demokrate vidi kao jedini stranku sa jasnom politikom zalaganja za ostanak u EU. Iako prema ispitivanjima javnog mnijenja sada imaju podršku 19 posto glasača postoje indicije da bi glasači laburista mogli sada dati podršku liberalima i to zbog toga jer su nezadovoljni Corbynovim kolebljivim kursom kada je u pitanju Brexit.
ODBRANA I SIGURNOSNA POLITIKA
Torijevci
Johnson nije propustio ni jednu priliku da predstavi svoju viziju „globalne Velike Britanije“ izvan EU – od investicija u svemirske misije preko jačanja brodogradnje do modernizacije britanske mornarice. Međutim utjecaj Velike Britanije na svjetskoj političkoj sceni će vjerojatno biti smanjen posebice jer iz EU izlazi u trenutku kada je narušen njen tradicionalno dobar odnos sa SAD-om.
U prošlosti je Johnson najavljivao da želi preispitati odbrambene obaveze i da teži labavijoj suradnji sa Europom. Ujedinjeno Kraljevstvo je bez sumnje najjača oružana snaga u EU i pored Francuske jedina zemlja članica koja se može pohvaliti sa kompletnim spektrom vojnih mogućnosti. Pojedinosti odnosa nakon Brexita su nejasne, ali izvor iz kruga bliskog vladi je citiran sljedećom rečenicom: „Budući odnosi bi trebali uključivati sigurnosno partnerstvo, koje Veliku Britaniju i i EU stavljaju u poziciju da se zajednički bore protiv opasnosti kojima su naši građani izloženi u zemlji i inozemstvu.“
Laburisti
Laburisti napadaju torijevce i ističu da je broj zaposlenih u vojsci od 2010. godine jako i postojano padao. Izborni program će vjerojatno ponoviti obećanja iz 2017. godine da se nastavi sa Trident-programom o nukelarnom naoružanju kao nueklarnom sredstvu za zastrašivanje i da se zadrži britansko članstvo u NATO-u. Međutim postoji zabrinutost kako u Velikoj Britaniji tako i u EU da bi se Corbyn i drugi ljevičari mogli distancirati od ovih obaveza ako oni pobijede na izborima.
Liberalne demokrate
Liberali će se koncentrirati na kontrolu izvoza oružja naglašavajući vrijednost militarizma i svoju opredijeljenost NATO-u i Ujedinjenim narodima. Njihov vanjskopolitički glasnogovornik Chuka Umunna ne isključuje ulazak u euro-zonu u slučaju da Velika Britanija ostane u EU. Njegova vizija obuhvata EU čija se „ekonomska jezgra“ vrti oko Njemačke i čije „odbrambeno i sigurnosno jezgro“ predvode Britanci.
MIGRACIJA
Torijevci
Useljavanje je bilo središnja tačka Brexit kampanje prije referenduma o izlasku iz EU. Konzervativcima je ova tema služila kao municija kako bi demonstrirali da „ponovo uspostavljaju kontrolu“ nad tim ko smije ući u Veliku Britaniju.
S tim ciljem bi oni rado uveli sistem bodovanja za stručnu radnu snagu prema australijskom receptu. Koncept međutim ostaje porozan. Torijevci su ugušili debatu o određivanju kvota o useljavanju stručne radne snage i ciljevima neto migracije. Oni očito radije žele spriječiti uvođenje tačnog broja jer bi to moglo pokazati da su prazna njihova obećanja o smanjenju broja useljenika.
Laburisti
Laburisti žele suprotno: Manje kontrole migracije. Na stranačkom kongresu su članovi stranke glasali za to „da se zadrži i nadogradi pravo na slobodu kretanja“. Oni odbacuju sistem baziran na primanjima useljenika i njihovoj koristi za ekonomiju. Zaključak ne definira koliko daleko treba ići sloboda kretanja – da li ona primjerice uključuje i građane izvan EU. Bilo kako bilo: Laburisti će temu emocionalno potaknuti i napasti konzervativce zbog njihovog vjerojatnog nedostatka suosjećanja prema migrantima.
Liberalne demokrate
I liberalne demokrate će se očigledno obrušiti na konzervativce zbog omalovažavanja teške sudbine migranata i izbjeglica. Obećanje liberala glasi: Potražitelji azila smiju raditi onoliko dugo koliko traje njihov ugovor i donja granica prihoda za ponovno spajanje porodica treba biti smanjenja.